Wp/nyn/Apolo Nsibambi
Apolo Robin Nsibambi ( kuruga ebiro 25 Okwa ikumi omuri 1940 kuhisysa ebiro 28 Okwa ikumi omuri 2019) akaba ari omwegyesa kandi omunyaby'obutegyeki owaabaire ari enganzi y'eihanga rya Uganda eya munaana kuruga ebiro 5 Okwa kana omuri 1999 kuhisya ebiro 24 Okwa ikumi omuri 2011, obu Amama Mbabazi yaamusikira.[1][2]
Omwegyesa w'amaani omu by'obutegyeki, akeegyesa aha yunivaasite ya Makerere kuruga omu myaka ya 1960 kandi bwanyima yaakora emirimo y'amaani, otwariiremu n'okwebembera eitendekyero ry'eby'obutegyeki hamwe n'ekitongore ky'eby'obutegyeki. Akaba ari mukuru w'eitendekyero rya Makerere Institute of Social Research ahagati ya 1994 na 1996.
Oihireho eby'obwegyese, Nsibambi akaheereza omu gavumenti nka minisita w'abakozi ba gavumenti (1996-1998) na minisita w'eby'obwegyese n'emizaano ( kuruga omuri 1998 kuhisya omuri 1999) atakarondirwe nk' enganzi y'eihanga. Kuruga omuri 2003 kuhisya omuri 2007, akahinduka omwebembezi w'eitendekyero rya Makerere otari mukuru w'eihanga. Nsibambi arikutwarwa nk'omwebembezi w'eihanga ry'obwengye, akamanywa ahabw'okugarukanisa eby'obwegyese n'eby'obutegyeki, kandi obu yaabaire ari enganzi y'eihanga, akashoboorora ahari Makerere nk'omwanya "gw'obwengye bw'omwegi", mugyenzi we Ali Mazrui. Naijukwa ahabw'obuhwezi bwe omu mirimo ya gavumenti hamwe n'eby'obwegyese bw'ahaiguru omuri Uganda.[3][4][5]
Amagara g'obuto n'obwegyese
[edit | edit source]Apolo Robin Nsibambi akazaarwa ebiro 25 Okwa ikumi omuri 1940.[6]Akaba ari omwe aha baana 12 abaazairwe Eva Bakaluba na Semyoni Nsibambi, omwebembezi omu kibiina ky'Abalokole nainga "East African Revival".[7][8][9]Apolo Nsibambi akaza omu King's College Budo ahabw'emishomo ye ya siniya . Akaba aine diiguri y'okubanza omu by'entaasya kuruga omu yunivaasite ya Makerere. Akaba aine diiguri y'okubanza omu by'obutegyeki kuruga omu yunivasite ya Chicago omuri United States. Akatunga diguri ye y'obushaho omu by'obufirosoofo kuruga omu yunivasite ya Nairobi.[4]
Omurimo
[edit | edit source]Nsibambi akakora nka mukuru w'eitendekyero ry'eby'obuhangwa ahari yunivaasite ya Makerere kuruga omuri 1978 kuhisya omuri 1983 kandi kuruga omuri 1985 kuhisya omuri 1987,Akatooranwa kuba mukuru w'eitendekyero ry'eby'obutegyeki omuri yunivaasite ya Makerere omuri 1987, omwanya ogu yaabaire aine kuhisya omuri 1990. Akaba ari mukuru w'eitendekyero rya Makerere Institute of Social Research kuruga omuri 1994 kuhisya omuri 1996.[4]
Ahagati ya 1996 na 1998, akakora nka minisita w'abakozi ba gavumenti omu kabineti ya Uganda. Omuri 1998 akatooranwa kuba minisita w'eby'obwegyese n'eby'emizaano, yaaheereza omu bujunaanizibwa obwo kuhisya omuri 1999 obu yaatooranwa kuba enganzi y'eihanga hamwe n'omwebembezi w'ebyobushuubuzi omu ishengyero.[4]
Nsibambi akakora nka mukuru wa yunivaasite ya Makerere kuruga omuri 2003 kuhisya Okwa ikumi omuri 2007. Akashomesa aha yunivasite omu myaka ya 1960, yaaba munywani w'omuhandiiki Paul Theroux, owabuurize Nsibambi omu kitabo kye ekya Dark Star Safari.[10][11]
Amagara ge
[edit | edit source]Akashwera Esther Nsibambi omu kwezi kwa kashatu omuri 2003 bwanyima y'okufa kw'omukazi we w'okubanza, Rhoda, omu kwa ikumi nibiri omuri 2001.[12]Akaba ari ishe w'abaishiki bana.[13]Akaba ari omujwekyerwa w'abakurisitaayo. Nsibambi akafa ebiro 28 Okwa kataano omuri 2019, aha myaka 78.[14][15]
Reeba n'ebi
[edit | edit source]Ebihandiiko ebirikugambwaho
[edit | edit source]- ↑ Raymond Baguma (25 May 2011). "Nsibambi Speaks Out". New Vision. Kampala. Archived from the original (Archived from the original on 7 February 2015) on 7 February 2015. Retrieved 28 May 2019.
- ↑ Julius Odeke, and Joseph Were (1 December 2012). "Uganda Needs Political Hygiene". The Independent (Uganda). Archived from the original (Archived from the original on 7 February 2015) on 7 February 2015. Retrieved 28 May 2019.
- ↑ Rt. Hon. Apolo Robin Nsibambi - Chancellor (2003-2007) | Makerere University". mak.ac.ug. Retrieved 22 August 2025.
- 1 2 3 4 Administration (28 May 2019). "The Life And Times of Prof. Apolo Nsibambi". New Vision. Kampala. Retrieved 28 May 2019.
- ↑ Writer, Secondopinion (29 May 2019). "Museveni eulogizes Nsibambi: He contributed to Uganda's development, streamlined salary issues at Makerere - THE SECOND OPINION". Retrieved 22 August 2025.
- ↑ Nsibambi, Apolo Robin (20 October 2014). National Integration in Uganda 1962-2013 (Book). Fountain Publishers. ISBN 9789970253647.
- ↑ Theroux, Paul (2004). Dark Star Safari: Overland from Cairo to Cape Town. Houghton Mifflin Harcourt. pp. 215. ISBN 9780618446872.
- ↑ Card, Michael (15 November 2009). A Better Freedom: Finding Life as Slaves of Christ. InterVarsity Press. p. 101. ISBN 9780830878185.
Simeon nsibambi wife.
- ↑ Ward, Kevin (23 March 2016). The East African Revival: History and Legacies. Routledge. ISBN 9781317034834.
- ↑ Ssemutooke, Joseph (1 March 2012). "Professor Apolo Nsibambi: Legacy of A Technocrat Prime Minister". New Vision. Kampala. Archived from the original (Achieved from the original on 7 February 2015) on 7 February 2015. Retrieved 28 May 2019.
- ↑ Makerere University (2012). "Professor Apolo Robin Nsibambi: Former Chancellor, Makerere University". Makerere University. Retrieved 6 February 2015.
- ↑ "Museveni Mourns Nsibambi's Wife". New Vision. Kampala. 2 December 2001. Retrieved 29 May 2019.
- ↑ Kakande, Enock; Kyobe, Fred (28 June 2004). "A Fairy Tale Wedding". New Vision.
- ↑ Africa News (28 May 2019). "Uganda's ex-prime minister Nsibambi dies". Africanews.com. Retrieved 28 May 2019.
- ↑ Monitor Reporter (28 May 2019). "Former Prime Minister Apolo Nsibambi dies". Daily Monitor. Kampala. Retrieved 28 May 2019.
Ebirikuruga aheeru
[edit | edit source]- Minister Says Nsibambi Was Better Than Mbabazi
- Official Website of the Office of the Prime Minister
- Official Website of the Parliament of Uganda
| Political offices | ||
|---|---|---|
| Preceded by | Prime Minister of Uganda
1999-2011 |
Succeeded by |