Wp/nyn/AMURU DISTRICT
| named after | Amuru |
|---|---|
| country | Uganda |
| capital | Amuru |
| located in the administrative territorial entity | Northern Region |
| coordinate location | 2°40′0″N 31°50′0″E |
| geoshape | Data:Uganda/Amuru.map |
| language used | Lugbarati, Ma'di, Nubi, Kakwa, Bari |
| official website | http://www.amuru.go.ug/ |

Disiturikiti ya Amuru n'ey'omu matemba ga Uganda. Nk'oku disiturikiti za Uganda ezirikukira obwingi zirikwetwa amaziina g'orurembo rwazo orukuru.
Amuru, ahu ekitebe kikuru kya disiturikiti kiri.
Omwanya
[edit | edit source]Disiturikiti ya Amuru eine ensharo na Disiturikiti ya Adjumani omu matemba ga Sudan y'amashuuma hamwe na Disiturikiti ya Lamwo omu matemba g'oburugwa-izooba, Disiturikiti ya Gulu omu burugw-izooba.
Disiturikiti ya Nwoya omu mashuuma, Disiturikiti ya Nebbi omu mashuuma g'oburengyerwa-izooba.[1]Ekitebe kikuru ky'obwebembezi bwa disiturikiti ahari Amuru, nikishangwa kiromita 60 (mayiro 37) omu matemba g'oburengyerwa-izooba bwa Gulu.orurembo orurikukirayo obuhango uomu kicweka ekyo.[2]
Okushwijuma
[edit | edit source]Disiturikiti ya Amuru ekatandiikwaho eishengyero rya Uganda omuri 2006. Disiturikiti ekaba eri omu disiturikiti ya Gulu. Disiturikiti ya Amuru, hamwe na Disiturikiti ya Agago, Gulu Disiturikiti, Kitgum Disiturikiti, Lamwo Disiturikiti, Nwoya Disiturikiti hamwe na Disiturikiti ya Pader Disiturikiti, n'ekicweka kikuru ekya Acholi sub-region,amaka gw'abantu abarikuteekwateekwa kuba miriyoni 1.5 aba Acholi, kurugirira aha kubara abantu okwabaireho omu mwaka gwa 2002. Disiturikiti ni disiturikiti y'ebyaro, etarimu ruguuto rwa kolaasi, oihireho obuhango bwayo.[3]
Omuhendo gw'abantu
[edit | edit source]Okubara kw'abantu omu ihanga ryona omuri 1991 kukatebeekanisa abantu ba disiturikiti nka 88,700. Okubara abantu omu ihanga ryona omuri 2002 kukateebereza ngu abantu ba disiturikiti ya Amuru bakaba bari 135,700. Omuhendo gw'abantu omu disiturikiti gukeeyongyera aha rurengo rw'ebicweka 2.8 ahari igana ahagati ya 2002 na 2012. Nikiteeberezibwa ngu abantu ba disiturikiti omuri 2012 bakaba bari 178,800.[4]
Emirimo y'eby'entaasya
[edit | edit source]Eby'obuhingi n'oburiisa nibikora nk'enkingi gw'entatsya ya disiturikiti, ebirikukoresa ebicweka 98 ahari igana by'abantu. Eitaka eririkubaasa kuhinga, eririkukora ebicweka 90 ahari igana by'eitaka ryona omu disiturikiti, n'ery'orwezo. Kwonka, omu myaka makumi abiri ehwaire, eitaka eritarikwingana ebicweka ikumi ahari igana rikakoresibwa omu buhingi n'oburiisa ahabw'obutabanguko obwaretsirweho aba Lord's Resistance Army. Ahabw'okugaruka kw'ebyokwerinda omu matemba ga Uganda omuri 2006, embeera omu disiturikiti ekaba neteberezibwa kweyongyera kubonera. Ebihingwa ebirikuhingwa harimu:
- Pamba
- Etaabe
- Obucoori
- Oburo
- Omugusha
- Ebitakuri
- Muhogo
- Simusimu
- Ebihimba
- Amashaza
- Amacanda
- Omuceeri gw'oruguru
- Ebinyebwa
Reeba n'ebi
[edit | edit source]- Amuru
- Acholi sub-region
- Aantu ba Acholi
- Disiturikiti za Uganda