Jump to content

Wp/mfa/Ubi stèlo

From Wikimedia Incubator
< Wp | mfa
Wp > mfa > Ubi stèlo
Ubi stèlo

Ubi stèlo (sakdu: ubi ttèlo, Kècèk Nnayu: ubi keledek, namo sètipik: Ipomoea batatas) ni sjenih ubi hok asa dari umbak tropika benuwo Amaréka.[1] Pekatoae 'stèlo' ni asa dari pekatoae namo tepak di Spanyo yakni Kastèla (Castillia)[2][3] Ubi stèlo skalo nyo tanae atah róng, dae saéh batah keno dalae 60–90 cm lèba nga 30–40 cm tinggi.[4]

Sjaroh

[edit | edit source]

Penanaemae ubi stèlo ado jjupo skita 5000 tahóng dulu alék Amarèka Tengoh,[5] hok mano bako ubi hok asa ppuco dari umbak kawasan‍  ataro Smenanjóng Yukatán di Mèksikó nga muwaro Sunga Orinoco di Vènèzuwèla.[6] Ubi ni masyarakak Polinèsiya bowok tubék petamo kali dari benuwo Amarèka Slatae hok blaya ssano dae mulo tanae di pula-pula Pasifik, skita 1200 M.[7]

Ubi stèlo petamo kali bbowok ko Duniyo Lamo yakni benuwo Asiya, Afrèka nga Èropoh kuk kepulawae Filipina nga datae kapa-kapa dagae orae Spanyo pado abak ko-16.[8] Kih pekenalae ubi dari orae Spanyo la ubi ni dapak namo "ubi stèlo".

Kegunoae

[edit | edit source]

Ubi stèlo buléh makae samo ado metoh-metoh, dokpóng goréng, panggae, rebuh ata kukuh. Pah ubi ni jugok buléh jadi baehae nok wak tepóng, kuih‍  wak gula kari atapóng masok lemok, dae nok wi pekak memekatkan‍  soh. sos‍  Slaéng tu, ubi stèlo jugok beguno sngoti kalu nok wak brubak kih yo ado khasiak hok molèk. Ubi hok rrebuh dae minung bulih jjadi tonik utók kesihaktae badae, lipo, limpa‍  ginja dae jugok dapak prilae menghilangkan‍  dahago ttiko demae.[9]

Ruju'ae

[edit | edit source]
  1. Duke, James A. (1983). "Ipomoea batatas". Handbook of Energy Crops. New Crop Resource Online Program. Purdue University.
  2. Tryon, Darrell T., penyunting (2011). Comparative Austronesian Dictionary: An Introduction to Austronesian Studies. Berlin: Walter de Gruyter. m/s. 726. ISBN 3-11-012729-6.
  3. Wilkinson, Richard James (1901). "kestela". A Malay-English dictionary. Hong Kong: Kelly & Walsh, limited. m/s. 519.
  4. Keledek. Jabatan Pertanian Pulau Pinang. Nyo capa pado 25 Jula 2024.
  5. "Sweet Potato". Consultative Group on International Agricultural Research. Nyo arkib dari hok asa pada 7 Februari 2005.
  6. Austin, Daniel F. (1988). "The taxonomy, evolution and genetic diversity of sweet potatoes and related wild species". In P. Gregory. First Sweet Potato Planning Conference, 1987. Lima, Peru: International Potato Center. m/s. 27–60. ISBN 9789290601159. https://books.google.com/books?id=7Ff-wrcqm1EC&q=The+taxonomy%2C+evolution+and+genetic+diversity+of+sweetpotatoes+and+related+wild+species&pg=PA27.
  7. Timmer, John (21 Januari 2013). "Polynesians reached South America, picked up sweet potatoes, went home". Ars Technica. Nyo capa pado 25 Jula 2024.
  8. Loebenstein, Gad (2009). "Origin, Distribution and Economic Importance". Dalam Loebenstein, Gad; Thottappilly, George (jung nyunting). The Sweetpotato. Springer. ISBN 9781402094743.
  9. Hean Chooi Ong (2003). Sayuran: khasiat makanan & ubatan. Utusan Publishing. m/s. 52–53. ISBN 9789676113900. Nyo capa pado 25 Jula 2024