Jump to content

Wp/mfa/Tuwok masae

From Wikimedia Incubator
< Wp | mfa
Wp > mfa > Tuwok masae
Tuwok masae dalae gelah

Tuwok masae (Kècèk Nnayu: Tuak) sjenih minumae hok nyo buwak dari tuwok hok mmabok.[1] Tuwok masae ni minumae beralkoho tradisi hok ssohó dalae masyarakak umbak Nusantara, yakni di Indonèsiya dae Melèsiya. Minumae ni hasé pperae ikók baehae dae ikók caro suku kaóng maséng-maséng buwak. Di Malaysia sdiri ado tigo jenih tuwok masae hok orae tahu, yakni tuwok berah, tuwok nyo nga tuwok nipoh. Tuwok masae bbenanyo buléh buwi kesae hok tok molèk macae mabok, khaya, dae mutoh kalu minung banyok llajok.

Jenih

[edit | edit source]

Tuwok masae berah

[edit | edit source]

Tuwok masae hok buwak dari berah ni minumae lazéng dalae masyarakak kaóng Ibae nga Dayak di Srawok nga Kalimantan sejok dulu lagih. Skalo tuwok berah ni nyo buwak dari sjenih berah khah yakni berah pulók. Berah tu nyo rendae nga aé dae ragi dalae tepayae. Prosèh "tajau" ni amék maso paléng kurae duwo ménggu sbelong nyo buléh minung, dae berah tu jugok jjadi makaenae, dengae namo "nasik tapè". Tapi gak lloni prosèh buwak tuwok masae berah ni bulih ccapó nga gulo pasé nok buwi manih.

Skalo tuwok ni pridae ttiko prayoae macae rayo Gawai Dayak, Gawai Hantu, Gawai Burung dae sbaganyo.[2][3] Masyarakak laéng macae orae Bidayuh nga Orang Ulu jugok buwak tuwok berah ikuk caro sèk diyo sdiri.

Tuwok masae nyo

[edit | edit source]

Tuwok masae hok ssohó sngoti yakni tuwok hok wak dari woh nyo. Tuwok masae ni asa yo aé tuwok bèso po skalo hok tok mmabók, tapi nyo pperae sapa ko kandóngae gulo dalè tuwok nyo tuka jadi alkoho kók prosèh penapèyae slamo bebrapo ari.[4]

Rujuke

[edit | edit source]
  1. Tuwok mase di Glosari Dialek Kelantan
  2. Nyambar, Nickyson (24 Mei 2019). "Ai Pengayu atau Tuak kewajipan pada Hari Gawai". Astro Awani. Nyo capa pado 25 Jula 2024.
  3. Choo, Eris (Jun 2018). "The rites and rituals of Hari Gawai". Going Places. Malaysia Airlines.
  4. Law, S. V. (2011). "Popular fermented foods and beverages in Southeast Asia" (PDF). International Food Research Journal (18). Nyo capa pado 25 Jula 2024.