Jump to content

Wp/mfa/Orae Nnayu Klatae

From Wikimedia Incubator
< Wp | mfa
Wp > mfa > Orae Nnayu Klatae
Orae Nnayu Klatae
Sorae ttino Nnayu Klatae skali nga anok-anok diyo paka pakayae tradisiyona, 1908.
Jumeloh pendudók
Dalae 2 juto[1]
Umbak rama pendudók
 Melèsiya (Klatae, Gerik nga Besuk)
 Thailand (Slate Siyae)
Bahaso
Klatae-Ttaning (bahaso asa)
Nnayu (alék Melèsiya)
Siyae, Slatae Siyae (alék Siyae)
Agamo
Islae (Mazehak Syafii, Ahli Sunoh Waljemooh)
Puwok etnik hok ssabék
Nnayu Ttaning, Nnayu Teganu, Nnayu Paehae

Orae Nnayu Klatae ata Orae Klatae ni sbuté puwok anok-ètnik Nnayu hok asa dari negeri Klatae, Melèsiya skali nga di beloh utaro Teganu (yakni dèkroh Besuk nga utaro Setiyu). Orae Klatae ni kkaék rapak dengae orae Nnayu Ttaning (trutamo skali alék wilayoh Ttaning, Nnaro, Jalo, dengae sbagiyae tepak di Singgoro nga Medalóng) nga orae Teganu, duwo-duwo puwok anok-ètnik Nnayu ni kkosi sjaroh, budayo nga bahaso skali nga hubóngae pesedaroae dengae orae Klatae. Orae Klatae bbetók 94% dari populasi Klatae, hok mano sèk diyo jadi ètnik paléng besa di Klatae (ado jugok ètnik laéng tingga di Klatae macae Cino Klatae, Peranakan, Siyae, Tamé, Temiya dae laéng-laéng) dae dalae 150,000 di Besuk, Teganu.[1]

Orae Klatae, skali dengae orae Teganu nga orae Paehae (kadae-kadae temasók jugok Orae Ttaning nga orae Nnayu alék Pula Anambas nga Pula Natuna di Indonèsiya) samo-samo ggela sbaga Orae Pata Timó hok mano ado ciri-ciri nga adak hok bbèzo dari tepak laéng di Melèsiya, trutamo skali hok dók di Utaro, Slatae nga Pata Barak Smenanjóng Melèsiya.

Jènetik

[edit | edit source]

Ado so slidik pasa struktó jènetik populasi puwok anok-ètnik Nnayu hok ttubék ttiko 2011 ni wi dedoh hok mano orae Klatae ni bbetók so klad hok sdiri, nok oyak orae Klatae ni ado keturónae hok lebéh bbèzo dari mano-mano puwok anok-ètnik Nnayu hok laéng.[2] Makno diyo, bokali ado bukti hok mano orae Klatae scaro jènetik gak bbèzo dari populasi orae Nnayu hok laéng. Nyo ccèdae ado duwo kenyatoae nok tterae bendo hok jjupo ni. Petamo, jiyolokasi tepak mulo-mulo orae Klatae beloh timó laók Smenanjóng Melèsiya, ppisoh dengae banjarae gunóng Titiwangso, nok oyak kuraenyo brubóng dengae Kepulawae Indonèsiya. Kenyatoae hok laéng pulok yakni puwok anok-ètnik ni bokali ccapó dengae pendudók Indiya ttiko jamae drèktuh ttiko awa-awa orae Nnayu wujók kewujudan awal‍ .[3] Ado jugok bukti orae Klatae ni ccapó nga orae Cepo hok mari ke Klatae kih tepak asa sèk diyo di Cepo (slatae nga Viyaknae Tengoh ari ni) keno jajoh nga Dai Viet dalae abak ko-17 sapa ko-19.[4][5]

Pah kalu ikók kajiyae dari Yunibasiti Saéns Melèsiya (USM) gak, yo oyak besa bokali orae Nnayu Klatae ni orae hok paléng awa dudók di Smenanjóng Tanoh Nnayu yakni sejok 60,000 tahóng dulu.[6]

Bahaso

[edit | edit source]

Script error: The module returned a nil value. It is supposed to return an export table. Orae Nnayu Klatae kkècèk guno bahaso diyo sdiri, yakni kècèk Klatae ata bahaso Klatae. Bahaso ni ssohó dengae bunyi "ae" nga "o" hok mano bbèzo dari kècèk Nnayu hok stèndek. Ataro cotóh diyo yakni pekatoae sayae, tapi dalae kècèk Nnayu gak: sayang, pah pekatoae mano, kalu dalae kècèk Nnayu gak: mana. Kècèk Klatae ni ado tatobahaso nga koso kato hok sdiri, hok mano orae Nnayu hok laéng (kacawoli orae dók alék Teganu nga Slatae Siyae) susoh bena nok paehae ggapo nyo bbobè. Kècèk Klatae-Ttaning ado kod ISO 639-3 diyo sdiri yakni "mfa". Kècèk Klatae ni ado dèlèk-dèlèk pulok ikók tepak tapi buléh paehae samo sdiri lagih, yo jugok nyo guno di Besuk nga Setiyu (Teganu). Variasi hok lebéh kurae samo ado jjupo beloh Pèrok nga Kedoh, tapi gak nyo kiro sbaga variasi dari dèlèk Ttaning, bukae dèlèk Klatae.[7]

Ruju'ae

[edit | edit source]
  1. 1 2 "Laporan Kiraan Permulaan 2010". Jabatan Perangkaan Malaysia. p. 27. Nyo arkik dari hok asa ttiko July 8, 2011. Nyo capa ttiko 2016-02-07.
  2. Mohd Tajuddin Abdullah, PhD. "Population genetics of Malay subgroup". www.academia.edu. Nyo capa ttiko 2016-05-13.
  3. Hatin, Wan Isa; Nur-Shafawati, Ab Rajab; Etemad, Ali; Jin, Wenfei; Qin, Pengfei; Xu, Shuhua; Jin, Li; Tan, Soon-Guan; Limprasert, Pornprot; Feisal, Merican Amir; Rizman-Idid, Mohammed; Zilfalil, Bin Alwi (December 2014). "A genome wide pattern of population structure and admixture in peninsular Malaysia Malays". The HUGO Journal. 8 (1): 1. doi:10.1186/s11568-014-0005-z. PMC 4685157. PMID 27090249.
  4. "Vietnam-Champa Relations and the Malay-Islam Regional Network in the 17th–19th Centuries". Kyoto Review of Southeast Asia. Kyoto, Japan: Kyoto Review. 2004. Nyo capa ttiko 2024-11-26.
  5. Dharma, Po (1989). "Peranan Kelantan dalam Pergerakan Islam di Campa 1833–1834". Warisan Kelantan (dalae kècèk Malay). VIII: 85–86.
  6. MUHAMMAD HAIKAL RAMLI (29 Bulae Sbelah 2022). "Orang Kelantan Miliki DNA Melayu Sebenar". Kosmo!. {{cite news}}: Check date values in: |date= (petulóngae)
  7. Adnan Ariffin (2018). Times of Malaya. Notion Press. ISBN 978-16-442-9758-2.