Jump to content

Wp/mfa/Duriyae

From Wikimedia Incubator
< Wp | mfa
Wp > mfa > Duriyae
Duyae ppasa
Kerak duyae napok isi ddalae

Duriyae, driyae ata duyae ni buwoh dari bebrapo spisih pohóng dalae gènuh genus‍  Durio.[1] Saéh saiz‍  woh duyae ni besa, baũ kuwak, pah kulék yo pulok penuh nga duri. Kih duri ni la buwoh ni buléh namo duriyae (Nnayu: durian).[2] Woh ni ssohó di Asiya Tegaro dengae namo "rajo buwoh"[3] Woh duyae buléh bbesa sapa 30 setimito sentimeter‍  (12 èci) inci‍  dae 15 sm (6 èci) diyamito, diameter‍  dae berak yo gholéknyo dalae so sapa tigo kèlogrèng kilogram‍  (2 sapa 7 paung). Sipak-sipak nak-nak jenih duriyae bbezo, dari betók bujó betók bulak, kala ija kala cekelak, isi pucak isi meroh, ikók spisih spesies‍  yo.

Driyae ni buwoh asa dari tepak tropika, yakni dari Melèsiya, Indonèsiya, Bruna nga Filipina. Woh ni orae beloh Barak kena doh jok 600 tahóng lepah. Orae alamiyoh Britih abak ko-19, Alfred Russel Wallace, rajéng royak isi buwoh ni macae "kastek kastard‍  kayo dengae raso badae". Woh ni buléh make walapóng tok masok lagi, pah beguno sbaga nok buwi raso dalae macae-macae jenih makaenae di Asiya Tegaro. Bijik yo jugok buléh makae kalu mmasok dulu.

Isi woh ni ttubék baũ kuwak pah tajae pulok, walapóng dok bukok lagi kulék yo. Laéng orae laéng dók braso ko baũ yo: ado kato baũ yo semebok, pah ado orae braso baũ yo kuwak tlajok tok léh nok taehae.

Ruju'ae

[edit | edit source]
  1. "Angiosperm Phylogeny Website — Malvaceae". Missouri Botanical Garden. Nyo capa ttiko 9 Apr 2013.
  2. Sobir (2010). Bertanam Durian Unggul. Jakarta: PT Niaga Swadaya. p. 7. ISBN 9790024444. Nyo capa ttiko 9 April 2013.
  3. Heaton, Donald D. (2006). A Consumers Guide on World Fruit. BookSurge Publishing. pp. 54–56. ISBN 1-4196-3955-2.