Wp/mfa/Diké barak
Pesembohae Diké Barak dari plaja ttino. | |
| Namo asa | Diké Barak, Diké Hulu/ดิเกร์ฮูลู, Lebe Ulu |
|---|---|
| Asa | Siyae (wilayoh Ttaning, Jalo and Nnaro) nga Melèsiya (Klatae) |
Diké barak,[lower-alpha 1] diké hulu[lower-alpha 2] ata lebè ulu[1] ni sjenih muzik asa dari beloh Pata Timó Smenanjóng Nnayu,[2] hok keno nyanyi dalae betók ppuwok. kumpulan Diké barak buléh wak samo ado nga alak muzik atapóng takdok lasung.
Yo asa dari orae petani alék Ttaning,[2] hok mano orae dók nyanyi rama-rama blae-blae balah patung pantun yakni ddiké (dari kècèk Arak: ذِكْر) nok wak laro diri ttiko tuwa padi di baróh; pah yo jadi pesembohae nok wak ko tetamu hok mari dari jaóh dalae jamuwae lebè ulu, jamuwae imae tok leba dari alék hulu, jok tu la orae kena namo yo lebè ulu. Yo baru jah ssèba di Klatae dalae tahóng 1930-ae hok mano ssohó nga namo diké barak, hok mano barak rujuk ko kedudókkae brubóng nga Klatae.[1]
Diké barak sapa lloni orae dók buwak di Melèsiya nga Siyae, sapa ko Jabaktae Kebudayoae nga Keseniyae Negaro kuwak promok diké barak ni sbagiyae dari budayo Melèsiya hok peténg.[3] Sejok tengoh 1970-ae, seni nnyanyi ni koho ssohó dalae masyarakak orae Nnayu Singopuro, hok nyo uboh suwa wi ado staé sdiri dengae namo Dikir Barat Singapura,[4] hok jugok nyo kena nga namo Dikir Singapura.[5]
Gambarae
[edit | edit source]Diké barak ni gholéknyo buwak dalae ppuwok spulóh sapa limo belah orae,[6] tapi bbenanyo takdok ttetak póng brapo rama,[7] walapóng dók ddalae suwasano ttandéng. So puwok skalo dudók ssilo atah petah, kadae-kadae nyo kliling ko jóng nngelih. Kalu diké barak nyo bbadi duwo puwok, duwo-duwo puwok tu keno dudók atah petah samo-samo dalae maso hok samo.[6]
Dalae pesembohae diké barak hok skalo gak, so puwok pesemboh duwo bagiyae: hok petamo nyo ketuwo di tók joro,[6][8] yakni jóng buwak lagu dalae diké barak.[9] Bagiyae petamo skalo ado gubohae muzik hok komplèk, dae bokali pesemboh awok-awok dók nyanyi jemerok skali nga tok joro, pah bagiyae keduwo pulok bagiyae nnyahók (responsorial), yakni tukae karuk dók nnyanyi, pah awok-awok sahók tukae karuk tu dengae ulae smula ggapo hok diyo nyanyi.
Tukae karuk pulok orae hok jóng wi patung pantun hok utamo,[10]
Nota
[edit | edit source]Ruju'ae
[edit | edit source]- 1 2 Al-Attas, Syed Muhammad Naguib (1963). Some aspects of Ṣūfism: as understood and practised among the Malays. Kuala Lumpur: Malaysian Sociological Research Institute. pp. 75–6. ISBN 9789671833605.
- 1 2 Aziz Deraman; Wan Ramli Wan Mohamad (1994). Muzik dan nyanyian tradisi Melayu. Kuala Lumpur: Fajar Bakti. p. 12. ISBN 9676527556.
- ↑ JKKN. "Dikir Barat" Nyo arkik 2020-08-05 ddalae Wayback Machine, 2006. Nyo capa ttiko 5 Bulae Duwo Belah 2017.
- ↑ "Dikir barat Singapura tawan penonton". National Library Board Singapore. 1992. Nyo capa ttiko 2023-03-03.
- ↑ "Exodus dan Genesis Dikir Singapura". Noorhaqmal Mohammed Noor. Nyo capa ttiko 2025-03-02.
- 1 2 3 Ingram, P. G.; Matusky, Patricia Ann; Tan, Sooi Beng; Beng, Tan Sooi; Matusky, Senior Lecturer at the School of Music Patricia; Staff, University of London, School of Oriental and African Studies (2004). The Music of Malaysia: The Classical, Folk, and Syncretic Traditions. Ashgate. pp. 356–359. ISBN 978-0-7546-0831-8. Nyo arkik dari hok asa ttiko 6 August 2021. Nyo capa ttiko 2 November 2016.
{{cite book}}: CS1 maint: multiple names: authors list (link) - ↑ "INDEPENDENT SONGS: Dikir Barat". Musical Malaysia. Nyo arkik dari hok asa ttiko 10 December 2006. Nyo capa ttiko 2009-01-30.
{{cite web}}: CS1 maint: unfit URL (link) - ↑ Sabah Daily.com; "Dikir Barat With The ‘Endoro’ Touch", by Bernama Nyo arkik 7 February 2009 ddalae Wayback Machine; nyo capa ttiko 30 Bulae Satu 2009.
- ↑ "tók joro". Siri Glosari Dialek Melayu Semenanjung: Glosari Dialek Kelantan. Dewan Bahasa dan Pustaka. 2016.
- ↑ "tuke karuk". Siri Glosari Dialek Melayu Semenanjung: Glosari Dialek Kelantan. Dewan Bahasa dan Pustaka. 2016.