Wp/mfa/Kecek Klate-Ttaning
Kecek Klate-Ttaning | |
---|---|
Baso/Kecek Taning Baso/Kecek Klate Baso/Kecek Nayu (only in Thailand) | |
แกแจะ 'นายู-'ตานิง بهاس ملايو ڤطاني / كلنتن Bahasa Melayu Kelantan/Pattani | |
Asa kak | ![]() ![]() |
Umbak | ![]() Klate, Merapóh, Pehe, Besuk nga Setiyu, Teganu, Kedoh, Ulu Perak nga Perak ![]() Ttaning, Singgoro, Nnaro nga Jalo |
Etnik | Ore Nnayu Ttaning Ore Nnayu Bangkok Ore Nnayu Klate Ore Nnayu Baléng Ore Nnayu Perak Ore Nnayu Reme |
Jóng gguno baso | 1,500,000 ddale Siye (2010) 2,000,000 ddale Melesiya |
Austronesiya
| |
Tulise Rumi, Tulise Siye, Tulise Jawi | |
Kod baso | |
ISO 639-3 | mfa Pattani |
Glottolog | patt1249 |
ELP | Template:Wp/mfa/Endangered Languages Project |
Linguasphere | 33-AFA-cb (Kelantan) |
![]() Majority language
Minority language | |
Kecek Klate-Ttaning (Tulise Jawi: بهاس ملايو ڤطاني-كلنتن, Tulise Siye: แกแจะ 'นายู-'ตานิง) ni baso hok mmasók dale sek-sek baso Austronesiya, nyo guno ko ore Nnayu Ttaning hok dók di Siye, nga ore Nnayu Klate hok dók Klate nga Teganu, Melesiya. Kecek Klate-Ttaning ni ado banyok gelare: Kecek Klate kalu alék Klate, Baso Nnayu Ttaning atapóng Baso Yawi utok alék Ttaning.
Kkelah
[edit | edit source]Baso ni mmasók dale sek-sek baso Nnayu, yakni anok kupóle dale sek-sek baso Austronesiya, sapa ko ado srupo nga baso hok laéng, mace kecek Nnayu Kedoh nga kecek Nnayu Teganu.
Ejoe
[edit | edit source]- Tengok jugok: Wikipediya:Ejoe
Voka
[edit | edit source]- ⟨-am -an -ang⟩ akhé ttuka jadi ⟨-e⟩
- ⟨é⟩ utók tulih e taling hok sepik
- ⟨-a⟩ ttuka jadi ⟨-o⟩
- ⟨ó⟩ utók tulih o hok sepik
- ⟨a e o⟩ hok nngidóng → ⟨ã ẽ õ⟩
- Buwe e pepet dale ⟨se- -er- -el-⟩
- Diftong jadi monoftong: ⟨-ai⟩ atapóng ⟨-au⟩ ttuka jadi ⟨-a⟩
Konsoneng
[edit | edit source]- Ggapo-gapo pekatoe hok brakhé nga ⟨-p⟩, ata ⟨-t⟩, keno tuka jadi ⟨-k⟩
- Ggapo-gapo pekatoe hok brakhé nga ⟨-s⟩, keno tuka jadi ⟨-h⟩
- Ggapo-gapo pekatoe hok brakhé nga ⟨-m⟩, ata ⟨-n⟩, keno tuka jadi ⟨-ng⟩
- Hurók ⟨-l⟩ nga ⟨-r⟩ hok dudók akhé pekatoe keno buwe
- Pekatoe hok ado hurók senga ⟨m n ng⟩ keno buwe sbelóng hurók nnetuk ⟨p t c k⟩
- Kalu ado konsoneng hok nngejo panje, keno tulih hurók duwo kali
- Kalu ado voka slepah hurók ⟨i⟩, keno tamboh hurók ⟨y⟩; kalu ado voka slepah hurók ⟨u⟩, keno tamboh hurók ⟨w⟩
Uboh bunyi
[edit | edit source]Proseh debukalisasi ni kerek ado ddale kecek Klate-Ttaning nga kecek Teganu hok mano konsonĕng /p, t, k/ hok dók akhé pekatoe bruboh jjadi [ʔ].[1][2] Cotóhnyo:
- Kecek Nnayu /sədap/ ⟨sedap⟩ → [sədaʔ] ⟨sedak⟩
- Kecek Nnayu /duit/ ⟨duit⟩ → [duwiʔ] ⟨duwik⟩
- Kecek Nnayu /katak/ ⟨katak⟩ → [katɔʔ] ⟨katok⟩
Kecek Klate-Ttaning bohke wak debukalisasi jugok ko kato pinjeme [3][4][1] nok wi bunyi pade nga lidoh ore jóng kkecek. Cotóhnyo:
Caro Nnulih
[edit | edit source]Baso ni skalo ttulih dale tulise Rumi, tapi ado jugok nyo tulih dale tulise Jawi nga Siye.
Jumloh jóng gguno baso hok asa
[edit | edit source]Sapa 2024, nati nyo guno ore, dale 3,000,000 ore jugok, hok banyoknyo dók Malaysia nga Thailand.
Diyalek
[edit | edit source]Baso Klate-Ttaning buléh ppecoh ko tigo diyalek utamo (nga anok-anok diyalek hok laéng):
- Klate: Coastal (Narathiwat, Besut dialects), Central / River, Dabong / Inland
- Ttaning: Yala, Saiburi, Bana Taning, Chenok / Chana, Nonthaburi / Bangkok
- Reman: Grik, Sik, Baling, Padang Terap, Batu Kugho / Selama, Southern Yala
Cotóh teks
[edit | edit source]Bbowoh ni dari pasa 1 Isytiha Hok Asasi Ore Srato hok ttulih dale kecek Klate-Ttaning, skali nga tejemoh dale kecek Nnayu:
- Kecek Klate-Ttaning
- Ssemo ore llahé bebah blako de srupo dari segi rrego diri nga hok-hok. Sek yo buléh mmiké de ado prasoe ati, pah kenolah ppakak tulóng samo kito denge smangak besedaro.
- Kecek Nnayu
- Semua manusia dilahirkan bebas dan sama rata dari segi maruah dan hak-hak. Mereka mempunyai pemikiran dan perasaan hati dan hendaklah bertindak di antara satu sama lain dengan semangat persaudaraan.
Cotóh koso kato
[edit | edit source]Kecek Nnayu | Kecek Klate-Ttaning |
---|---|
Saya | Ambo |
Kamu | Demo, mung |
Dia | Diyo |
Kita | Kito |
Apa | Ggapo |
Bagaimana | Lagu mano |
Kenapa | Bakpo |
Tidak ada | Takdok |
Nanti | Pah ni |
Semua | Blako |
Lihat | Keléh |
Mau | Nok |
Sangat | Tlajok |
Bagus | Molek |
Terserah | Kók (mung) la |
Pintar | Panda |
Bodoh | Nggo, gong |
Kerja | Krijo |
Air | Aé |
Sendiri | Sdiri |
Kakak laki-laki | Abe |
Anak-anak | Budok |
Teman | Saéng |
Besar | Besa |
Kecil | Kecik |
Pergi | Gi |
Pulang | Kelék |
Rujukke
[edit | edit source]- 1 2 Sakinah Nik Muhammad Naziman; Sharifah Raihan Syed Jaafar (2018). "The Adaptation Strategies of English Loanwords among Kelantan Malay Dialect Speakers" (PDF). 3L: The Southeast Asian Journal of English Language Studies. 24 (4): 128–142. doi:10.17576/3L-2018-2404-10.
- ↑ Nur Eliana Muhamad; Nur Farahkhana Mohd Rusli (November 2024). "Pengaruh Dialek Kelantan dalam Pembelajaran Bahasa Melayu di Sekolah Menengah (Influence of Kelantan Dialect in the Learning Malay Language in Secondary School)". Jurnal Pendidikan Bahasa Melayu. 14 (2): 183–198. ISSN 2180-4842.
- ↑ Naziman, S. N. M.; Jaafar, S. R. S.; Jaafar, M. F. (2014). "Debukalisasi Kata Pinjaman Bahasa Inggeris dalam Dialek Kelantan" (PDF). Jurnal Bahasa. 14 (2): 272–288.
- ↑ Naziman, S. N. M.; Jaafar, S. R. S. (2018). "Adaptasi konsonan dalam kata pinjaman bahasa Inggeris dalam dialek Kelantan" (PDF). Jurnal Melayu. 17 (1): 31–48.
Paókte lluwa
[edit | edit source]- "Kamus Kelantan: Loghat Kelate". Pencarian Bijak (dale kecek Malay). 1 November 2010. Nyo capa ttiko 18 May 2021.