Jump to content

Wp/mfa/Kecek Klate-Ttaning

From Wikimedia Incubator
< Wp | mfa
(Redirected from Wp/mfa/Baso Klate-Ttaning)
Wp > mfa > Kecek Klate-Ttaning
Kecek Klate-Ttaning
Baso/Kecek Taning
Baso/Kecek Klate
Baso/Kecek Nayu (only in Thailand)
แกแจะ 'นายู-'ตานิง
بهاس ملايو ڤطاني / كلنتن
Bahasa Melayu Kelantan/Pattani
Asa kak Melesiya
Siye
Umbak Melesiya:
Klate, Merapóh, Pehe, Besuk nga Setiyu, Teganu, Kedoh, Ulu Perak nga Perak
Siye:
Ttaning, Singgoro, Nnaro nga Jalo
EtnikOre Nnayu Ttaning
Ore Nnayu Bangkok
Ore Nnayu Klate
Ore Nnayu Baléng
Ore Nnayu Perak
Ore Nnayu Reme
Jóng gguno baso
1,500,000 ddale Siye (2010)
2,000,000 ddale Melesiya
Tulise Rumi, Tulise Siye, Tulise Jawi
Kod baso
ISO 639-3mfa Pattani
Glottologpatt1249
ELPTemplate:Wp/mfa/Endangered Languages Project
Linguasphere33-AFA-cb (Kelantan)
33-AFA-cc (Pattani)
  Majority language
  Minority language
Recano ni ado simbó fonetik IPA. Kalu dok sokong nga prisiye tertentu, bokali mung keléh tando tanyo, kotok-kotok, ata simbó hok laéng jah, buke askara Unicode. Kalu nok kena simbó IPA, tengok Help:Wp/mfa/IPA..

Kecek Klate-Ttaning (Tulise Jawi: بهاس ملايو ڤطاني-كلنتن, Tulise Siye: แกแจะ 'นายู-'ตานิง) ni baso hok mmasók dale sek-sek baso Austronesiya, nyo guno ko ore Nnayu Ttaning hok dók di Siye, nga ore Nnayu Klate hok dók Klate nga Teganu, Melesiya. Kecek Klate-Ttaning ni ado banyok gelare: Kecek Klate kalu alék Klate, Baso Nnayu Ttaning atapóng Baso Yawi utok alék Ttaning.

Kkelah

[edit | edit source]

Baso ni mmasók dale sek-sek baso Nnayu, yakni anok kupóle dale sek-sek baso Austronesiya, sapa ko ado srupo nga baso hok laéng, mace kecek Nnayu Kedoh nga kecek Nnayu Teganu.

  1. ⟨-am -an -ang⟩ akhé ttuka jadi ⟨-e⟩
  2. ⟨é⟩ utók tulih e taling hok sepik
  3. ⟨-a⟩ ttuka jadi ⟨-o⟩
  4. ⟨ó⟩ utók tulih o hok sepik
  5. ⟨a e o⟩ hok nngidóng → ⟨ã ẽ õ⟩
  6. Buwe e pepet dale ⟨se- -er- -el-⟩
  7. Diftong jadi monoftong: ⟨-ai⟩ atapóng ⟨-au⟩ ttuka jadi ⟨-a⟩

Konsoneng

[edit | edit source]
  1. Ggapo-gapo pekatoe hok brakhé nga ⟨-p⟩, ata ⟨-t⟩, keno tuka jadi ⟨-k⟩
  2. Ggapo-gapo pekatoe hok brakhé nga ⟨-s⟩, keno tuka jadi ⟨-h⟩
  3. Ggapo-gapo pekatoe hok brakhé nga ⟨-m⟩, ata ⟨-n⟩, keno tuka jadi ⟨-ng⟩
  4. Hurók ⟨-l⟩ nga ⟨-r⟩ hok dudók akhé pekatoe keno buwe
  5. Pekatoe hok ado hurók senga ⟨m n ng⟩ keno buwe sbelóng hurók nnetuk ⟨p t c k⟩
  6. Kalu ado konsoneng hok nngejo panje, keno tulih hurók duwo kali
  7. Kalu ado voka slepah hurók ⟨i⟩, keno tamboh hurók ⟨y⟩; kalu ado voka slepah hurók ⟨u⟩, keno tamboh hurók ⟨w⟩

Uboh bunyi

[edit | edit source]

Proseh debukalisasi ni kerek ado ddale kecek Klate-Ttaning nga kecek Teganu hok mano konsonĕng /p, t, k/ hok dók akhé pekatoe bruboh jjadi [ʔ].[1][2] Cotóhnyo:

  • Kecek Nnayu /sədap/sedap⟩ → [sədaʔ] ⟨sedak⟩
  • Kecek Nnayu /duit/duit⟩ → [duwiʔ] ⟨duwik⟩
  • Kecek Nnayu /katak/katak⟩ → [katɔʔ] ⟨katok⟩

Kecek Klate-Ttaning bohke wak debukalisasi jugok ko kato pinjeme [3][4][1] nok wi bunyi pade nga lidoh ore jóng kkecek. Cotóhnyo:

  1. bruboh ko bunyi [ʔ]
    • KI plug[plaʔ] ⟨plak⟩
    • KI beg[beʔ] ⟨bék⟩
  2. bruboh ko bunyi [h]
    • KI big work[bɛʔwɔh]bekwoh
    • KI switch[suwih] ⟨suwih⟩

Caro Nnulih

[edit | edit source]

Baso ni skalo ttulih dale tulise Rumi, tapi ado jugok nyo tulih dale tulise Jawi nga Siye.

Jumloh jóng gguno baso hok asa

[edit | edit source]

Sapa 2024, nati nyo guno ore, dale 3,000,000 ore jugok, hok banyoknyo dók Malaysia nga Thailand.

Diyalek

[edit | edit source]

Baso Klate-Ttaning buléh ppecoh ko tigo diyalek utamo (nga anok-anok diyalek hok laéng):

  1. Klate: Coastal (Narathiwat, Besut dialects), Central / River, Dabong / Inland
  2. Ttaning: Yala, Saiburi, Bana Taning, Chenok / Chana, Nonthaburi / Bangkok
  3. Reman: Grik, Sik, Baling, Padang Terap, Batu Kugho / Selama, Southern Yala

Cotóh teks

[edit | edit source]

Bbowoh ni dari pasa 1 Isytiha Hok Asasi Ore Srato hok ttulih dale kecek Klate-Ttaning, skali nga tejemoh dale kecek Nnayu:

  • Kecek Klate-Ttaning
    • Ssemo ore llahé bebah blako de srupo dari segi rrego diri nga hok-hok. Sek yo buléh mmiké de ado prasoe ati, pah kenolah ppakak tulóng samo kito denge smangak besedaro.
  • Kecek Nnayu
    • Semua manusia dilahirkan bebas dan sama rata dari segi maruah dan hak-hak. Mereka mempunyai pemikiran dan perasaan hati dan hendaklah bertindak di antara satu sama lain dengan semangat persaudaraan.

Cotóh koso kato

[edit | edit source]
Kecek Nnayu Kecek Klate-Ttaning
Saya Ambo
Kamu Demo, mung
Dia Diyo
Kita Kito
Apa Ggapo
Bagaimana Lagu mano
Kenapa Bakpo
Tidak ada Takdok
Nanti Pah ni
Semua Blako
Lihat Keléh
Mau Nok
Sangat Tlajok
Bagus Molek
Terserah Kók (mung) la
Pintar Panda
Bodoh Nggo, gong
Kerja Krijo
Air
Sendiri Sdiri
Kakak laki-laki Abe
Anak-anak Budok
Teman Saéng
Besar Besa
Kecil Kecik
Pergi Gi
Pulang Kelék

Rujukke

[edit | edit source]
  1. 1 2 Sakinah Nik Muhammad Naziman; Sharifah Raihan Syed Jaafar (2018). "The Adaptation Strategies of English Loanwords among Kelantan Malay Dialect Speakers" (PDF). 3L: The Southeast Asian Journal of English Language Studies. 24 (4): 128–142. doi:10.17576/3L-2018-2404-10.
  2. Nur Eliana Muhamad; Nur Farahkhana Mohd Rusli (November 2024). "Pengaruh Dialek Kelantan dalam Pembelajaran Bahasa Melayu di Sekolah Menengah (Influence of Kelantan Dialect in the Learning Malay Language in Secondary School)". Jurnal Pendidikan Bahasa Melayu. 14 (2): 183–198. ISSN 2180-4842.
  3. Naziman, S. N. M.; Jaafar, S. R. S.; Jaafar, M. F. (2014). "Debukalisasi Kata Pinjaman Bahasa Inggeris dalam Dialek Kelantan" (PDF). Jurnal Bahasa. 14 (2): 272–288.
  4. Naziman, S. N. M.; Jaafar, S. R. S. (2018). "Adaptasi konsonan dalam kata pinjaman bahasa Inggeris dalam dialek Kelantan" (PDF). Jurnal Melayu. 17 (1): 31–48.

Paókte lluwa

[edit | edit source]