Wp/isv/Znanje
Znanje označaje věči, ktore sut věrne, protivopoložno mněnju. Informacija, ktora jest věrna, jest znanjem. Znanje može vsegda byti potvrdženo dokazom. Ako li tvrdženje ne jest podporjeno dokazom, ono ne jest znanjem. Dokaz dělaje jego potvrdženym.
Znanje može odnositi se k teoretičnomu ili praktičnomu razuměnju prědmeta. Tuto bylo točkoju razliky u Rajla medžu "znati, že" i "znati, kako".[1] Ono može byti javnym (od praktičnogo opyta ili ekspertizy) ili nejavnym (od teoretičnogo razuměnja prědmeta); ono može byti vyše ili menje formalnym ili sistematičnym.[2] V filozofije izučenje znanja nazyvajut epistemologijeju. FIlozof Platon definiuje znanje kako "potvrdženu istinnu věru". Tata definicija jest prědmetom zagadok Getjera.
Vsako znanje utvrdžaje se kako věrno, ale tuto utvrdženje može byti nekorektnym. Jedine tvrdženja (prědloženja), ktore sut isto věrne, sut krugove, zavisne na tom, kako my koristajemo slova ili terminy. My možemo věrno tvrditi, že v krugu sut 360 stupnjev, zato že to jest čestju togo, kako my oprěděljajemo krugy. Glavnoj idejeju silogizma Aristotelja bylo ukazati, že podobno razsudženje imělo by naslědnu mehanističnu formu:
- Ako li vsi labedji sut běle, i prěd nami jest labed, togda on musi byti bělym.
Ale v realnosti ne vsi labedji sut běle.
Najširje prijetym putom najdti věrodostojno znanje jest naučny metod. Ale jest jedina věč, s ktoroju suglaset se vsi filozofi nauky, jest to, že naučno znanje jest toliko to najlepše, čto my možemo iměti v každom slučaju. Vsekako naučno znanje jest prědvrěmenočasno i ne jest tvrdženjem absolutnoj pravdy.
Znanje v religiji jest raznym v zavisnosti na věrě, i avtoritetu religijnyh liderov, ne na dokazah naučnogo ili pravnogo sorta. Sut različne pogledy na to, muset li religijne tvrdženja byti razgledane kako znanje.
Vo mnogyh izraženjah Hristijanstva, take kako Katolicizm ili Anglikanizm, znanje jest jednym iz sedmi darov Svetogo Duha.[3] V Edenskom sadu znanje jest faktorom, ktory jest sdělal ljudij htivymi i prědavničskymi. Ale vo Knigě prislovij jest skazano: 'da by byti mudrym, musiš ty najprvo poslušati GOSPODA' (9:10).
V Islamu, znanje imaje veliku značnost. "Vse-Znajuči" (al-ʿAlīm) jest jednym iz Imen Boga, odražajučim jasno svojstvo Boga v Islamu. Koran tvrdi, že znanje prihodi od Boga i različne hadisy pobudžajut polučati znanja. Govoret, že Muhamad skazal: "Iščite znanje od kolěbky do groba" i "Naděljati člověka znanjem jest važnym dělom prorokov". Učitelji Islama, teologi i pravniki često dostavajut zvanje alim, čto označaje 'znajuči'.
- ↑ Ryle, Gilbert 1949. The concept of mind. London: Hutchinson, Chapter 2 Knowing how and knowing that.
- ↑ "knowledge: definition of knowledge in Oxford dictionary (American English) (US)". oxforddictionaries.com. Bylo arhivovano iz iztočnika 14 julija 2010. Data dostupa: 28 maja 2016.
- ↑ "Part Three, No. 1831". Catechism of the Catholic Church. Data dostupa: 20 aprilja 2007.
- Tutoj članok sodržaje prěvod iz članka «Knowledge» v Vikipediji na prostom anglijskom (spis avtorov; dozvoljeńje CC BY-SA 4.0).