Wp/isv/Sociologija
Sociologija jest nauka o občini, družstvu i socialnyh procesah. Ona izuča, kako ljudi živut, rabotajut i vzaimodějstvujut v grupah, kako sut organizovane institucije, i kako kulturne, ekonomične i politične faktory vlivajut na ljudsku dějatelnost. Ona analizuje takovo javljenja, kako socialna neravnost, klasy, rodina, institucije, povsědne vzaimodějstvo, a takože kulturne i socialne različje, upotrěbjujuči količestvene i kvanitativne metody izslědovanja.[1]
Historija
[edit | edit source]Koreni sociologije sut v filozofiji i religioznych učenijah starožytnoj Evropy i Azii. Mysliteli kako Platon i Aristotelj izučali prirodu družstva, pravila i vlada. V srědnjevěčje teologija i filozofija dominovali v razmyšljenju o ljudskoj družstvi.
V XVIII věku v Evropě pojavilo se nově interesovanje za družstvo, svobodu i pravo. Žan-Žak Ruso, Monteskje i Džon Lok pisali o ljudskoj prirodi i socialnom dogovoru. Tuto periodu možno smatrati predtečej sociologičnogo myslenja.[2]
Slovo sociologija prvo upotrebil francuzsky filozof Avgust Komte v XIX věku. On prědstavil sociologiju kako „pozitivnu nauku ob družstvu”, s cěljem najti zakony, ktory upravljajut socialnym razvojem.[3] Pozdněje sociologija razvila se v raznyh směr: pozitivizm, funkcionalizm, marksizm, simbolična interakcija i dr.
Drugy važny myslitel byl Emilj Durkheim, ktory razvijal ideju o socialnyh faktoh i zakladal sociologiju kako akademičnu disciplinu. Jego rabota O razdělenju truda (1893) i Samoubijstvo (1897) pokazali, kako socialne struktury vlivajut na povedenje individuumov.[4]
V to samoe vrěme Karl Marks analizoval klasovu borbu i vliv ekonomičnyh sil na družstvo, a Maks Veber izučal racionalizaciju, religiju i birokratiju. Tuty mysli ostali se osnovy sovremene sociologične teorije.[5]
Predmet i obiekt izslědovanja
[edit | edit source]- Objekt: Suma javlenij života drużestva, splete s vzaimodějstvom ljudij.
- Predmet: Socialny život družstva, to jest kompleks socialnyh javlenij, ktore vytekajut iz vzajemodějanja ljudij i občin.
Osnovne pojetja
[edit | edit source]- Socialne normy i cennosti: pravila i věrozakony, ktore regulirujut povedenje ljudij v družstvu.
- Socialna struktura: organizacija družstva, vkjučajuči socialne institucije, grupy, klasy.
- Socialne institucije: ustojčive formy organizacije života družstva, napr. rodina, obrazovanje, vlada.
- Socialno vzaimodějstvo: proces, v ktorom ljudie vlivajut drug na druga i formirujut socialne otnošenija.
- Socialna neravnost: neravno raspredělenje resursov, vozmožnostij i statusov v družstvu.
Prikladno značenje
[edit | edit source]Sociologija ne jest toliko teoretična disciplina, no i praktična nauka, ktora priměnja se za:
- analiz konkretnyh socialnyh problemov,
- vydělku rekomendacij za upravjenje i prinjatje rěšenij v različnyh sferah,
- izučenje procesov družstva, kako globalizacija, urbanizacija i razvitje novyh tehnologij.
Glavne oblasti
[edit | edit source]Sociologija izuča mnogo različnyh sfer družstva, srěd ktoryh:
- rodina i rodinski otnošenija
- religija i vera
- obrazovanje
- ekonomika i rabota
- politika i vlada
- kultura i komunikacija
- urbanizacija i život v gradah
Metody izslědovanja
[edit | edit source]- Količestvene metody: sobiranje i analiza čislovyh danyh, napr. oprosy i statističny analiz.
- Kvalitativne metody: gluboko izučenje javlenij črěz nabludanje, intervju i analiza tekstov.
Sociologija upotrěbuje razne sposoby izslědovanja:
- anketa i intervju
- statistična analiza
- etnografija
- analiza dokumentov i tekstov
Sovremena značimost
[edit | edit source]Sociologija pomaga razuměti problemy kako neravnost, diskriminacija, migracija, globalizacija i socialna změna. Izslědovanja sociologov sut značny dla politiki, ekonomiki, obrazovanja i praktiku v mnogih drugyh oblastah.
Gledajete takože
[edit | edit source]Vněšnje linky
[edit | edit source]Iztočniki
[edit | edit source]- ↑ Giddens, Anthony. Sociology. Polity Press, 2013.
- ↑ Ritzer, George. Sociological Theory. McGraw-Hill, 2008.
- ↑ Comte, A. Cours de philosophie positive. Paris, 1838.
- ↑ Durkheim, É. Le Suicide. Paris, 1897.
- ↑ Weber, Max. Economy and Society. University of California Press, 1978.