Wp/isv/Sedmica
Sedmica ili tydenj jest jedinica měrjenja časa upotrěbjajema v večšej česti světa, ktora odnosi se k periodu sedmi dnjev (= 168 časin). Te sedm dnjev imajut neizměnny red i vsaky iz njih imaje svoju vlastnu nazvu. V protivnosti k dnju, měsecu i godu, sedmica ne imaje astronomičnu osnovu, ačekoli može byti povezana s prěměnami Luny. Sedmica prěd vsim jest socialna konvencija, ktora služi k tomu, da by ustanovila staly ritm raboty, odpočinka i/ili bogosluženja.
Po normě ISO 8601 red dnjev sedmice jest slědujuči:[1]
Sedmica, ktora trvaje od ponedělka do nedělje, oficialno nazyvaje se «kalendarna sedmica».[2] V širšim značenju sedmica jest libokaky period 168 časin.[3]
Jedin god sodrživaje 52 sedmice + 1 denj (ili 2 dni, ako god jest prěstupny).
Historia
[edit | edit source]Sedmidnevny tydenj imaje svoje korenje v antičnoj Mezopotamiji ok. 2000 lět p.n.e. Onogdašnji astrologi primětili, že kromě tako nazyvajemyh zvězd na golom nebu takože nahodet se sedm dvigajučih se («bludečih») nebeskyh těl: Solnce, Luna, Mars, Venera, Jupiter, Merkurij i Saturn. Sedm stal světo čislo i vsaky iz tutyh nebeskyh těl stal svety hranitelj jednogo dnja.
Sedmica byla vvedna v služebny kalendar Rimskoj imperije v 321 g. n.e. Na tutym služebnom kalendaru Rimskoj imperije takože jest osnovany crkovny kalendar.[4]
Iztočniky
[edit | edit source]Izvor
[edit | edit source]- "ISO 8601: Data elements and interchange formats — Information interchange — Representation of dates and times, third edition" (PDF) (na anglijskom). ISO. 1 dekembra 2004. Data dostupa: 26 aprilja 2025.