Wp/isv/Rim
ital.: Roma | |
![]() | |
![]() | |
Administrativno děljeńje | |
---|---|
Država | Italija |
Obča informacija | |
Plošča | 1 287,36 km² |
Nasěljeńje (2023) | 2 748 109 ljudij |
Časova zona | UTC+1 lětom: UTC+2 |
Rim (ital.: Roma) jest glavny i največši grad Italije. On nahodi se na rekě Tibr, v njem živut 2.7 milionov ljudij. Rim nazyvajut Věčnym gradom. Na teritoriji grada nahodet se mala država Vatikan i Maltecky Red.
Rim je osnovany v 753 godu do n.e. i jest jedin iz najstarějših gradov Evropy.
Historija
[edit | edit source]Suglasno davnorimskomu mitu, grad je osnovany Romulom, ktory ubil svojego brata Rema i stal prvym kraljem Rima. Poslě upada Rimskogo kraljesvstva on stal republikoju. Nova Rimska republika mnogo vojevala i zahvatyvala okolične zemje. V 390 godu do n.e. grad na kratky čas byl zavojevany gallami. V III-II věkah do n.e. Rim vojeval protiv Kartagena. Rimska armija zahvatila i razrušila Kartagen.
V epohu Julia Cezara grad stal značno rasti. Naslědnikom Cesara stal Oktavian Avgust. Avgust "prijel grad iz cegly, a ostavil jego mramornym". Pri njem nasělenje dosegnulo 1 miliona, i to byl prvy taky slučaj v světu. Veče pozdni imperatori dodali v Davnom Rimu nove pametniky, hramy i truimfalne arky.
S upadom Rimskoj imperije grad takože utratil svoje značenje i prihodil v upad. Papa Grigorij I provedl reformy za rimjan. Grad upravjal se papoju rimskym i skoro stal glavnym gradom Papskoj oblasti, ktora egzistovala do XIX věka.
V 1870 godu armija Garibaldi vošedla v Rim, grad stal glavnym gradom novoj italjanskoj državy.
Zemjepis
[edit | edit source]Rim stoji na sedmi holmah
- Palatin
- Aventin
- Kapitolij
- Kvirinal
- Viminal
- Eskvilin
- Kelian