Wp/isv/Palestina
Dawlat Filasṭīn | |
![]() | |
![]() | |
Obča informacija | |
---|---|
Polna nazva | Država Palestina |
Himn | arab.: "فدائي" "Fida'i"[1] "Vojovnik Fedajin" |
Glavny grad | |
Najbolši grad | Rafah[2] |
Služebne jezyky | arabsky |
Državna forma | Unitarna poloprezidentska republika[3] |
Statistika | |
Plošča | 6,02[4] km² (163 město) |
Naseljeńje |
|
Valuta |
|
Časova zona |
|

Palestina, oficialno Država Palestina – je država v Zapadnoj Aziji, poznana 147 iz 193 členov Organizacije Sjedinjenyh Narodov (OSN). Ona sostoji iz okupovanogo Izraeljem Zapadnogo Brěga, vklučajuči Iztočny Jerusalim, i Pojas Gaza, sborno znajeme kako okupovane palestinske teritorije, v veče širokom geografičnom i historičnom regionu Palestiny. Palestina razděljaje večšu čest svojih granic s Izraeljem, a takože graniči s Jordanijeju na iztoku i Egiptom na jugo-zapadu. Obča plošča jejinyh territorij sostavjaje 6020 kvadratnyh kilometrov, a jej naseljenje prěvyšaje pet milionov člověk. Jej proglašenoju stoliceju jest Jerusalim, medžutym Ramalah služi kako administrativny centr. Grad Gaza byl največšim gradom prěd evakuacijeju v 2023 godu vslěd vojennoj invazije Izraelja.[7][8]
Položeny na kontinentalnom razputje, region Palestiny nahodil se pod vladoju ražličnyh imperij i prěžil različne demografične izměny s drěvnosti do modernoj doby. Buduči mostom medžu Azijeju i Afrikoju, on byl městom, kde prohodili armije Nila i Mesopotamije, a takože trgovci iz Sěvernoj Afriky, Indije i Kitaja. Region jest znajemy za jego religiozno značenje. Prodolžajuči se izraeljsko-palestinsky konflikt vozhodi k vozvyšenju zionistskogo dviženja, poddržanogo Objedinjenym Kraljevstom v času Prvoj Světovoj vojny. V hodu vojny Velika Britanja okupovala Palestinu od Osmanskoj Imperije, kde ona stvorila Podmandatnu Palestinu pod patronizacijeju Ligy Narodov. Vozrastša jevrejska imigracija privedla k medžuobčinnomu konfliktu medžu jevrejami i palestinskymi arabami, ktory prěrastl v gradžansku vojnu v 1947 godu, poslě togo, kak prědloženy Organizacijeju Sjedinjenyh Narodov razděl byl odvrgnut palestincami.
Palesinska vojna 1948 goda izznačila se prinudženym prěseljenjem večinstva arabskogo naseljenja, i, poslědovateljno stvorenjem Izraelja. Tute sobytja palestinci imenujut Nakba («katastrofa» na arabskom jezyku). V Šestidnevnoj vojne 1967 goda Izraelj okupoval Zapadny Brěg i Pojas Gaza, ktore prěd tym udrživali se Jordanijeju i Egiptom odpovědalno. Organizacija osvobodženja Palestiny (OOP) proglasila nezavisnost v 1988 godu. V 1993 godu OOP podpisala suglašenja v Oslo s Izraeljem, stvorivši ograničeno upravjenje OOP na Zapadnom Brěgu i Pojasu Gaza srědstom Palestinskoj administracije (PA). Izraelj izšedl iz Gazy v 2005 godu, ale tuta teritorija do tutogo momenta mni se nahodečeju se pod kontroloju vojennoju okupacijeju i blokuje se Izraeljem. V 2007 godu vnutrene raznoglasja medžu političnymi frakcijami privedli k zahvatu Gazy dviženjem Hamas. S togo momenta Zapadny Brěg čestično upravjaje se PA vo glavě s Fatah, onogda kak Gaza ostavaje pod kontroloju Hamas.
Izraelj sbudoval velike poseljenja na okupovanom Zapadnom Brěgu i v iztočnom Jerusalimu s 1967 goda, v ktoryh tutčasno proživaje veče 670 000 izraeljskyh poseljencev, čto jest nezakonno suglasno s medžunarodnym pravom. Poslě napadenja vooruženyh skupin pod vodstvom Hamas v oktobru 2023 goda na Izraelj, poslědovala vojna v Gaze, ktora privedla k masovym izniščenjam i humanitarnoj krizě po vsemu Pojasu Gaza, vklučajuči prěměščenje bez malogo vsego jego naseljenja. Suglasno danym specialnogo komiteta OSN, Amnesty International i inyh eksperov i pravohraniteljnyh organizacij, Izraelj sovršil genocid protiv palestinskogo naroda v času jegovo trvajučego vtrgnutja i bombardovanja Pojasa Gaza.[9][10][11]
Něktore iz problemov Palestiny vključajut neefektivnu vladu, izraeljsku okupaciju, blokadu, ograničenja na prěměščenja, izraeljske poseljenja i nasilje so strany poseljencev, a takože obču nezadovoljenu situaciju s bezpečnostju.
Oficalny jezyk državy jest arabsky jezyk. Medžutym kak večinstvo palestincev sut muslimani, hristianstvo takože jest prisutno.
Linky i referencije
[edit | edit source]- ↑ "Palestine" (includes audio). nationalanthems.info. Bylo arhivovano iz iztočnika 31 mareca 2014. Data dostupa: 8 junija 2014.
- ↑ "ActionAid: Conditions in Rafah at breaking point, with over one million displaced people". wafa agency.
- ↑ "Declaration of Independence (1988) (UN Doc)". State of Palestine Permanent Observer Mission to the United Nations. United Nations. 18 novembra 1988. Bylo arhivovano iz iztočnika 8 junija 2014. Data dostupa: 8 junija 2014.
- ↑ "Table 3, Population by sex, annual rate of population increase, surface area and density" (PDF). Demographic Yearbook. United Nations Statistics Division. 2012. Bylo arhivovano iz iztočnika 15 oktobra 2017. Data dostupa: 28 januara 2018.
- ↑ "Estimated Population in the Palestine Mid-Year by Governorate,1997-2026". Palestinian Central Bureau of Statistics. Bylo arhivovano iz iztočnika 7 dekembra 2022. Data dostupa: 7 dekembra 2022.
- ↑ According to Article 4 of the 1994 Paris Protocol, the State of Palestine has no official currency. The Protocol allows the Palestinian Authority to adopt multiple currencies. In the West Bank, the Israeli new sheqel and Jordanian dinar are widely accepted, while in the Gaza Strip the Israeli new sheqel and Egyptian pound are widely accepted.
- ↑ "ActionAid: Conditions in Rafah at breaking point, with over one million displaced people". WAFA.
- ↑ "Nearly 1 million Palestinians are fleeing Rafah and northern Gaza". NPR. 24 maja 2024.
- ↑ "Amnesty International concludes Israel is committing genocide against Palestinians in Gaza". Amnesty International. 5 dekembra 2024.
- ↑ "Israel's Crime of Extermination, Acts of Genocide in Gaza". Human Rights Watch. 19 dekembra 2024.
- ↑ "'It Is Important to Call a Genocide a Genocide', Consider Suspending Israel's Credential as UN Member State, Experts Tell Palestinian Rights Committee". United Nations. 31 oktobra 2024.
Vnešnje linky
[edit | edit source]- Tuty članok sodrživaje prěklad iz članka «Palestine» v Vikipediji na anglijskom (spis avtorov; dozvoljeńje CC BY-SA 4.0).