Wp/isv/Gibanica
| Gibanica
nardono pečivo | |
|---|---|
Kus gibanicy | |
| Město proizhodženja | Državy Balkanskogo poluostrova |
| Osnovne komponenty | Těsto, syr, jajca |
| Nabivka | Različna, zavisno od recepta. Može vlključati: kajmak, špinat, smalec, cibulja, kartofelj, jabloky, mak, orěhy, kapusta, měso, ryž, tykva, i tak dalje. |
| Narodno bljudo v | Srbiji, Sloveniji, Hrvatiji, Makedoniji, Bosniji i Hercegovině |
| Rodstvene bljuda | Banica (Bulgarija) |
Gibanica jest srbsko i balkansko tradicijno izpečenje, popularno vo vsem balkanskom regionu. Gibanicu obyčno nabivajut jajcami i bělym syrom. V zavisnosti od recepta jedivo može byti sladkym ili soljenym i variovati se po svojej strukturě od prostoj do složenoj, vključno mnogoslojno pečivo.
Generalno gibanica oprěděljaje se kak pečivo s mekkym syrom medžu slojami těsta, prigotovjenogo s pomočju kajmaka, mlěka i jajc.
Nazva jediva proizhodi od srbskogo glagola «гибати», ktory označaje «gybati», «kolěbati se», «gnuti se» . Vprvo tuto slovo bylo spomněno v «Srbskom slovniku» («Српски рјечник») Vuka Karadžiča v 1818 lětu. Gibanica tradicijno podavaje se v čas jutrišnjego jedanja zajedno s kefirom ili jogurtom. Vně Balkanskogo poluostrova gibanicu možno najdti v restoranah vsego světa, ona jest jedno iz najvyše popularnyh i znanyh balkanskyh cukrarnyh jediv. Podavaje se kak na uvažnyh ceremonijah, tak i na skromnyh rodinnyh snědanjah.
Etimologija
[edit | edit source]V slovniku Jugoslavskoj akademije, a takož v etimologičnom slovniku slovjanskyh jezykov slovo «гибаница» oprěděljaje se kak proizhodno od srbskogo glagola «гибати», ktory imaje jednakovo značenje s medžuslovjanskym «gybati». Srbskohrvatsko slovo "gibanica" bylo vključeno do "Srbskogo slovnika" v 1818 lětu srbskym lingvistom Vukom Stefanovičem Karadžičem.[1] Karadžič mnogo putoval po Balkanskomu poluostrovu i zapisyval različne pytlive fakty, svezane s srbskymi tradicijami i obyčajami. V srbskohrvatskom jezyku jest takože proizhodno slovo «гибаничар» - to jest toj, kto prigotovjaje gibanicu ili ljubi jej jedati, a takože poněkogda tak imenujut togo, kto navezyvaje se do ljudij i ljubi jedati za groše inyh.[2]
Prigotovjenje
[edit | edit source]Tradicijny recept za gibanicy vključaje domašnje slojeno těsto filo i syr iz mlěka kravy. Domašny syr može byti feta ili sirenje. Pečivo prigotovjaje se v formě gužvary (smrščenogo pečiva), tak, že by těsto v srědině imalo sgybanje da by jego zapolniti nabivkoju. Pomimo syra, nabivka vključaje jajca, mlěko, kajmak, solj i ine ingredienty, zavisno od recepta to mogut byti špinat, smalec, cibulja, kartofelj, jabloky, mak, orěhy, kapusta, měso, ryž, tykva, i tak dalje.
Recept ¨Naopakoj gibanicy¨ od srbskoj kuharky Maje Babič:[3]
Ingredienty:
- 500 g těsta za gibanicy
- 500 g drobnogo tonkogo syra
- 3 čaše kyslogo mlěka (3 × 180 ml)
- 80 g muky
- 2 čajne ložičky solji
- 1 ploska čajna ložička sody
- 5 jajc
- 100 ml rastlinnogo oleja
Prigotovjenje:
1. Zaměšajte syr i kyslo mlěko v miskě, dodajte muku, solj i sodu, snova prěměšajte. Potom dodajte jajca i olej, že by vsečto dobro sjedinilo se.
2. Razmotajte těsto, že by razměkčiti jego, ako li ono slěpilo se. Potom snova zamotajte jego v ¨štrudelj¨ i razrěžite jego na 6-7 širokyh děljenja.
3. V několiko etapov zaměšajte těsto s nabivkoju. Slědite, že by nabivka polno navlažnila těsto, aby ne bylo suhyh oddělov. Izlijte tutoj směs na emaljirovano žarovalno poddno razměrom 25x35. NE POMAŽIVAJTE PODDNO!
4. Izpečite na temperaturě 200°C okolo 45 minut do pojavjenja intensivnogo zlatistogo kolora.
5. Prigotovite něčto, na čto možno položiti kraje prěvrnutoj formy za izpečenja, že by pečivo visělo do dolu i moglo vozvysiti se nad vrhom formy. Napriměr, možno posluživati se četyremi čašami. Kogda gibanica bude gotova, izvlěčite jej i razom postavite na čaše, prěvrnuvši naopak dnom. Ostavite gibanicu v takom položenju ohladžati se prinajmenje 20 minut. Tak, gibanica shrani vozdušnu vnutrenu čest, a takože vysotu, ktoroj dostigla v hodu izpečenja. Poslě togo, narězati i podavajte s jogurtom, kyslym mlěkom, ajvarom...
Regionalne varianty
[edit | edit source]Množstvo variacij gibanicy i podobnyh bljud možno najdti na Balkanskom poluostrovu. Različne varianty gibanicy sut čest nardonyh kuhnjej Bosnije i Hercegoviny, Hrvatije, Srbije, Makedonije, Slovenije, italijskogo regiona Friuli-Venecija Džulija (tam ona imaje nazvu ghibanizza), Grecije i Bulgarije, kde jej imenujut Banica. Recepty mogut variovati se od sladkyh do soljenyh, od prostyh do prazdničnyh i složenyh mnogoslojenyh pečiv.
Iz osnovnogo recepta razvilo se množstvo městnyh osoblivyh variantov. Prěkmurska gibanica, napriměr, jest izmysljeno pečivo iz Prěkmurja v Sloveniji, ktoro podavaje se na svetočnyh okazijah. Ona imaje osm slojev i poněkogda vyše, a v jej sostav vhodet nabivka iz jablok, tvoroga, sěmen maka i orěhov. Medžimurska gibanica, iz susědnego regiona Medžimurje v Hrvatiji, jest blizko podobna do njej, ale jest vyše prosto i menje formalno bljudo, ktoro obyčno imaje menje slojev v svojej strukturě. Ješče jedin variant gibanicy jest Prleška gibanica iz Prlekije v Sloveniji.
- Prekmurska gibanica
- Medžimurska gibanica
- Prleška gibanica
- Bulgarska banica
Vněšnje linky
[edit | edit source]- ↑ Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik, 1818, p. 125.
- ↑ Zirojević, Olga (30 April 2003). "Gibanica". Republika (in Serbian). Vol. XV, no. 306–307.
- ↑ Maja Babič ¨Naopaka gibanica¨. Personalna web-stranica.
Iztočniky
[edit | edit source]- Tutoj članok imaje prěvod iz članka «Gibanica» na anglijskom (spis avtorov; dozvoljeńje CC BY-SA 4.0).
- Tutoj članok imaje prěvod iz članka «Гибаница» na russkom (spis avtorov; dozvoljeńje CC BY-SA 4.0).