Wp/isv/Һ

Һ, һ (nazva v Unikodu šha) jest kirilična bukva, ktoru koristajut pravopisy mnogyh neslovjanskyh – glavno turkijskyh – jezykov. Jejna forma jest osnovana na latinskoj maloj bukvě h i ona izgovarjaje se skoro vo vsih jezykah kako bezzvučny glotalny frikativ [h], a v kalmykskom kako zvučny velarny frikativ [ɣ].

Upotrěba

Ona jest čest alfabetov slědujučih turkijskyh jezykov: azerbajdžansky, baškirsky, dolgansky, gagauzsky, jakutsky, karačajevo-balkarsky, kazahsky, sojotsko-caatansky, tatarsky, tofalarsky, ujgursky, urumsky. V minulosti ona takože upotrěbjala se v hakasskom jezyku.

Ona takože upotrěbjaje se v někojih mongolskyh (burjatsky, kalmyksky) i indoevropejskyh (kurdsky, gorsko-jevrejsky) i uralskyh (kildinsko-saamsky) jezykah.

Nakonec, bukva һ byla upotrěbjena v historičnyh pravopisah različnyh jezykov Kavkaza: v abhazsko-adygejskyh (abhazsky, kabardino-čerkessky, ubyhsky), nahsko-dagestanskyh (agulsky, avarsky, cahursky, čečensky, darginsky, ingušsky, laksky, lezginsky, rutulsky, tabasaransky, udinsky) i kartvelskyh (svansky) jezykah, a takože v historičnyh pravopisah assirijskogo novoaramejskogo, evenskogo, ketskogo i šugnanskogo jezykov.

Varianty

Jestvujut i varianty bukvy Һ:

• Ԧ v gorsko-jevrejskom
• Һʼ v kurdskom

Kromě togo, historične ortografije slědujučih jezykov Kavkaza iměli varianty:

• Һ̱ v kabardino-čerkesskom
• Һ̣ v agulskom
• Ꚕ v abhazskom, kabardino-čerkesskom i tabasaranskom
• v kabardino-čerkessky, avarskom, darginskom, lakskom, lezginskom, tabasaranskom, čečenskom i ingušskom
• v avarskom, darginskom, lakskom, agulskom, cahurskom, lezginskom, rutulskom i tabasaranskom
• v avarskom, darginskom, lakskom, agulskom, cahurskom, lezginskom, rutulskom i tabasaranskom

Kodovanje

Kodovanje		Һ	һ
Nazva v Unikodu		CYRILLIC CAPITAL LETTER SHHA	CYRILLIC SMALL LETTER SHHA
Unikod	šestnadseterična sistema	U+04BA	U+04BB
	deseterična sistema	1210	1211
HTML	šestnadseterična sistema	Һ	һ
	deseterična sistema	Һ	һ