Jump to content

Wp/isv/Ц s dolgoju lěvoju nogoju

From Wikimedia Incubator
< Wp | isv
(Redirected from Wp/isv/Ц с долгоју лєвоју ногоју)
Wp > isv > Ц s dolgoju lěvoju nogoju
   
Ц̍ ц̍

, (ce s dolgoju lěvoju nogoju) jest bukva kirilice, osnovana na bukvě ц, ktora nahodila se v prvom kiriličnom alfabetu abhazskogo jezyka, stvorjenom Pjotrom Karlovičem Uslarom i publikovanom v 1862 g. v jegovoj monografiji Abhazsky jezyk.[1] Ona označaje pridyhanu bezzvučnu alveolopalatalnu afrikatu [t͡ɕʰ], harakterističnu za bzybsky dialekt, ale odsutnu v abžujskom dialektu, na ktorom osnovany jest sučasny abhazsky jezyk.

V 1887 g. ukrajinsky pedagog Myhajlo Romualdovyč Zavadskyj publikoval posmrtno, tipografično izdan‍je Uslarovoj monografije, v ktorom izměnil izgled poněkojih bukv, argumentujuči, že rukopisne bukvy Uslara «značno uveličivajut cěnu izdan‍ja, bez vsekakoj prědnosti za děla», i že «Uslar, nakoliko nam izvěstno, ne govori o neobhodimosti shranjen‍ja prijetyh jim načrtanij, a samo izražaje želan‍je udržati čislo znakov, čto my v točnosti i jesmo izpolnili».[2] Zaměsto Uslarovoj bukvy Zavadskyj koristal variant bukvy ц s vrhnjeju vertikalnoju črtkoju: ц̍. Jednakože večinstvo modifikacij Zavadskogo ne prijelo se, a v pozdnějših variantah abhazskoj kirilice bzybske bukvy byli odsutne.[3] Izključen‍jem jest bzybsky alfabet, stvorjeny v 1906 g. historikom i aktivistom Semjonom Mihajlovičem Ašhacavoju, v ktorom zvuk [t͡ɕʰ] označaje bukva ц̊, v 1916 revidovana njim na ц̇.[4] V latinskom alfabetu Nikolaja Marra (1926–1928) ekvivalentom tutoj bukvy bylo ϑ̩.[5] Abhazsky lingvist Vjačeslav Čirikba za označen‍je tutogo zvuka koristaje dvuznak ць,[6] lingvist Huhut Bgažba v svojej naučnoj transkripciji ц’ (kirilica) i c’ (latinica).[7]

Kodovan‍je

Bukva ješče ne jest vključena v Unikodu, ačekoli vključen‍je bylo prědloženo v 2022 g.[8][9] Variant Ц̍ ц̍ takože ne jest dostupny kako samostojny znak, ale može byti pisany s pomočju kombinujučego diakritičnogo znaka:

Kodovanje Ц ц ◌̍
Nazva v Unikodu CYRILLIC CAPITAL LETTER TSE CYRILLIC SMALL LETTER TSE COMBINING VERTICAL LINE ABOVE
Unikodšestnadseterična sistema U+0426 U+0446 U+030D
deseterična sistema 1062 1094 781
HTMLšestnadseterična sistema &#x426; &#x446; &#x30d;
deseterična sistema &#1062; &#1094; &#781;

Iztočniky

  1. Услар, Петр (1862). Этнографія Кавказа. Языкознаніе. Абхазскій языкъ (PDF). Тифлисъ.
  2. Uslar (1887), str. VIII–IX.
  3. Bgažba (1967), str. 44–45.
  4. Bgažba (1964), str. 16–17.
  5. Marr, str. 161.
  6. Čirikba, str. 22.
  7. Bgažba (1964), str. 43–46.
  8. Manulov, Nikita (18 septembra 2022). "Proposal to encode 23 Cyrillic characters for old Uslar's Caucasian Alphabets" (PDF). Unicode.org (na anglijskom). Data dostupa: 3 januara 2026.
  9. "Recommendations to UTC #173 November 2022 on Script Proposals" (PDF). Unicode.org (na anglijskom). 28 oktobra 2022. str. 16–17. Data dostupa: 3 januara 2026.

Izvory

Vněšnje linky

Х Varianty kiriličnoj bukvy Ц Ч

Ц ц · Ц́ ц́ · Ц̌ ц̌ · Ц̄ ц̄ · Ц̓ ц̓ · Ц̍ ц̍ · Ц̊ ц̊ · Ц҄ ц҄ · Ц҄̊ ц҄̊ · Ц’ ц’ · Ц̱ ц̱ · · Ꙡ ꙡ · Ꚏ ꚏ · Ꚏ̆ ꚏ̆ · Ꚏ̇ ꚏ̇ · Ꚏ̊ ꚏ̊ · Ҵ ҵ · ·