Wp/isv/Republika Sože
| Obča informacija | |
|---|---|
| Himn | Narodny himn Sože |
| Glavny grad | Monbenua (fr.: Montbenoît) |
| Najbolši grad | Žile (fr.: Gilley) |
| Jezyky | francuzsky, frankoprovansalsky (sâjèt) |
| Historična informacija | |
| Ustanovjena | 1947 |
| Statistika | |
| Plošča | 128 km²[1] |
| Naseljeńje |
|
| Tvrdima valuta | evro |
| Časova zona | |
Republika Sože (fr.: République du Saugeais) jest mikrodržava, razpoložena v francuzskom regionu Franš-Konte (fr.: Franche-Comté) vozdolž granice so Švejcarijeju i sostoječa se iz jedinnadseti sel. Ona imaje naseljenje okolo 5 tys. žiteljev[2] i teritoriju 128 km².[1] Glavny grad republiky jest selo Monbenua (fr.: Montbenoît), ktoro v 2022 g. imělo 399 žiteljev.[3]
Ačekoli povstanje republiky v 1947 g. bylo rezultat humorističnogo obměna rěčenij, ona postupno stala čest městnogo folklora. Po cěloj teritoriji nahodet se različne teksty, znaky i druge elementy vozpominajuče republiku. Mimohodom Svobodna republika Sože ne jest nikako separatistično dviženje i ne phaje se ni k nezavisnosti, ni k avtonomiji; vse zadanja v oblasti finansov, podankov, prava, policije i obrany izpolnjaje Francija.[4] Nijedna država ne poznavaje Sože kako nezavisnu republiku.
Historija
Okolo 1000 goda n.e. dolina Sože, razpoložena na vysotě ok. 1000 metrov, byla dika, surova teritorija, pokryta gustymi lěsami i često neprohodima iz pričiny obilnyh sněgopadov. Jedini žitelji byli srědnjevěčni pustynniki, ktori iskali v njej odosobjenje «vsrěd medvědov». Jedin iz njih byl pustynnik Benua (fr.: Benoît, «Benedikt»), ktory osnoval eremitaž v vrhnoj česti doliny rěky Du (fr.: Doubs). Suglasno tradiciji jegova reputacija svetosti privlěkla učenikov, ktori stvorili malu religioznu občinu na vrhu holma, pozdněje nazyvajemogo Mont Benoît, čto znači: «Benediktova gora».[5]



Na polovině 12. stolětja Landry, gospodar Žu (fr.: Joux), prědal te zemje Humbertu, arhiepiskopu Bezansona. Humbert prizval monahov-avgustincev iz švejcarskogo kantona Vale (fr.: Valais), ktori pribyli zajedno s prěseljencami iz Graubündena i Savoje. Oni razredili guste hvojne lěsy, učinili je obyvajeme i v 1142 godu načeli budovati avgustinsko opatstvo, nedaleko odkrytogo jimi Benediktovogo eremitaža.[6] Na čest Benedikta opatstvu bylo nadano jegovo ime. V slědujučih lětah vokrug opatstva povstalo jedinnadset sel.
Na osnově narěčij tutyh prěseljencev, a čestično takože vslěd odnositeljnoj izolacije regiona, od 15. stolětja povstal unikalny frankoprovansalsky dialekt, po městnomu nazyvajemy sâgèt ili sadjet, ktory ješče na početku 20. stolětja byl razprostranjeny, ale nyně znaje go samo několiko starših ljudij.[7][8]
Republika
V 1947 godu Lui Ottaviani, prefekt departamenta Du, podčas služebnoj puti so svojimi surabotnikami vhodil v gostinicu «Auberge de l’Abbaye» na oběd. Vlastnik gostinice, Žorž Purše (fr.: Georges Pourchet), igrivo zapytal go: «Imajete li propustku, gospodine prefekte, za vhod v Republiku Sože?»
«Gospodine Purše, prošu, objasnite mi to», odgovoril udivjeny prefekt, po čem vlastnik hotela načel opovědati mu historiju regiona od 11. stolětja. Jegov razkaz pokazyval, kako žitelji sut gordi, že živut v Sože, «kako v maloj republikě».
Uslyšavši te objasnjenja, prefekt stvrdil, že tuta historija zaisto «čudnym sposobom pripominaje republiku», i dodal: «Republika bez prezidenta ne jest republika», po čem rěkl: «Ja naznačaju vas prezidentom Svobodnoj Republiky Sože.»
Poslě tutogo mnogo oficialnogo oběda gosti oprostili se s Purše slovami: «Do viděnja, gospodine prezidente!»[2][9]
Žorž Purše vzel svoje novo dostojenstvo k srdcu i od togo časa nosil zvanje prezidenta Republiky Sože, až do svojej smrti v 1968 g. V tečenju četyreh lět ne bylo naslědnika, ale v 1972 g. jegova vdova, Gabriela Purše (fr.: Gabrielle Pourchet), po prědloženju opata i gradonačelnika Montbenua byla izbrana dožitnym prezidentom podčas večerje za restavraciju opatstva, s pomočju měrilnika rukopleskanja.[9]
Črěz 33 lět Gabriela Purše polnila funkciju prezidenta. Ona vsegda trudila se za opatstvo v Monbenua, organizujuči jarmarky s cěljem sobranja fondov od obyvateljev i turistov za jegovo shranjenje i restavraciju. Kromě togo, ona sdělalo mnogo, da by oživila i razširila republiku: za jejnogo prezidentstva republika dobyla premier-ministra, generalnogo sekretara i dvadeset ambasadorov (1972), gerb (1973), horugvu (1981), veče neželi 400 počestnyh gradžanov (od 1975), dvoh mytnikov izdavajučih propustky (1982), poštnu marku (1987) i banknotu izdana po slučaju 25-oj godišnice Gabrielinogo prezidentstva (1997).[10][11] V 1997 g. Gabriela byla nagradžena Narodnym ordenom zaslugy.[12]
Gabriela Purše umrla v dnju 31. avgusta 2005 g., kogda jej bylo 99 lět.[12] Prvopočetno dočera Žorža i Gabriely, Žoržeta Berten-Purše (fr.: Georgette Bertin-Pourchet), urodžena v 1934 g., ne htěla prějeti rolju prezidenta republiky Sože.[9] Jednakože v januaru 2006 g. na osnově harty, podpisanoj jejnoju materju v 2001 g., 30 prědstavitelji iz vsih jedinnadseti sel jednoglasno izbrali ju tretjim prezidentom Sože.[13] Ačekoli suglasila se toliko poslě dolgogo nastojivanja, Žoržeta Purše prodolžala dějateljnost svojej materi i ravno seriozno podhodila k prezidentstvu kako ona.[1]
V dnju 18 marca 2022 g. Žoržeta, imajuči 88 lět i uže prěmnogo umorjena za izpolnjenje svojih obvezkov, odstupila. Novy prezident stal Simon Marge (fr.: Simon Marguet), urodženy v 1950 g., ktory medžu drugymi byl gradonačelnik Monbenua (1983–1989) i premier-ministr Sože (od 2019).[14][15] Marge jest prvy prezident, ktory ne jest člen semje Purže.[16]
Himn
Republika Sože imaje narodny himn v městnym dialektu: Imnou du Sâdjet. Tekst napisal v 1910 g. urodženec Monbenua, kanonik Žozef Bobije (fr.: Joseph Bobillier), do muziky bretonskogo barda Teodor Botrel (fr.: Théodore Botrel). Pěsnja imaje osm kupletov i sodržanje ne jest ni patriotično ni politično, ale izražaje regionalnu gordost i imaje humorističny harakter.[17][18]
Iztočniky
- 1 2 3 Eyres, Lebby (12 mareca 2020). "A tiny 'country' between France and Switzerland". bbc.com (na anglijskom). Data dostupa: 28 julija 2025.
- 1 2 "Micronation : la République du Saugeais". Franceinfo.fr (na francuzskom). 22 julija 2017. Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ "Recensement de la population. Populations de référence en vigueur à compter du 1er janvier 2025" (PDF) (na francuzskom). Insee. Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ Chauvin, Pierre-Alexis (8 januara 2015). "The Republic of Saugeais Isn't Recognized by Anyone, but It's OK with That" (na anglijskom). Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ Barthelet, Alexandre (1853). Histoire de l'abbaye de Montbenoît du Val de Saugeois, et des anciennes seigneuries d'Arçon et de Liévremont, suivie d'un coup d'œil sur le patois du Saugeois (na francuzskom). str. 7.
- ↑ "Montbenoît Abbey". structurae.net (na anglijskom). Data dostupa: 27 julija 2025.
- ↑ "Histoire du Saugeais". cancoillotte.net (na francuzskom). 10 mareca 2007. Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ Bôle-Richard, Rémy (2009). Université de Franche-Comté (red.). "Sâdjè – Le Saugeais (le pays ou la langue)". Le saugeais, cousin du français (na francuzskom).
- 1 2 3 Joliot, Bertrand (7 maja 2017). "Présidente de l'autre République". L'Est Républicain (na francuzskom). Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ "The Republic of the Saugeais". Office du Tourisme du canton de Montbenoît (na anglijskom). Bylo arhivovano iz iztočnika 6 aprilja 2015. Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ "Culture et traditions". République du Saugeais (na francuzskom). Data dostupa: 28 julija 2025.
- 1 2 Calinon, Thomas (3 septembra 2005). "Deuil national en république du Saugeais". Libération (na francuzskom). Bylo arhivovano iz iztočnika 29 avgusta 2017. Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ "La République du Saugeais, c'est du lard ou du cochon?". haoui.com (na francuzskom). 17 avgusta 2006. Bylo arhivovano iz iztočnika 10 junija 2016. Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ Joliot, Bertrand (27 mareca 2022). "Une page se tourne dans l'histoire de la République du Saugeais" (na francuzskom). Bylo arhivovano iz iztočnika 27 mareca 2022. Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ Martinez, Olivier (20 mareca 2022). "A new President for the Saugeais". Microcosme.info (na anglijskom). Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ "Doubs : la République libre du Saugeais a déjà élu son nouveau président". Le Parisien (na francuzskom). 27 mareca 2022. Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ Truchot, Claude. "Les langues dans l'histoire du Saugeais". ouvroir.fr (na francuzskom). Data dostupa: 28 julija 2025.
- ↑ "Hymne National Saugeais". cancoillotte.net (na francuzskom). 10 mareca 2007. Data dostupa: 28 julija 2025.
Vněšnje linky
- "Domašnja stranica Republiky Sože".
- "La République du Saugeais". Site officiel de la commune Pays-de-Montbenoît.
- "The Republic of Saugeais" (na anglijskom). Office du tourisme du canton de Montbenoît. Bylo arhivovano iz iztočnika 27 julija 2015.
- Truchot, Claude. "Les langues dans l'histoire du Saugeais". ouvroir.fr (na francuzskom). (o jezyku)
- "Opis horugvy i gerba Sože". Flags of the World (na anglijskom).


