Wp/isv/Е (kirilica)

Е, е jest bukva vsih sučasnyh kiriličnyh alfabetah, ačekoli upotrěba različaje se medžu jezykami:
- V russkom i bělorusskom, ona označaje kombinaciju [jɛ] ili [je] na početku slova ili poslě samoglasky, a [ɛ] ili [e] poslě palatalizovanoj suglasky. V russkom izgovor jest redukovany v neakcentovanyh slogah, napr. [ɪ]. Kromě togo, bukva е obyčno piše se v russkom zaměsto bukvy ё [jɵ]. Hoti е palatalizuje prědhodnu suglasku tako samo kako ю [ʲu] i я [ʲa], tuta palatalizacija ne prědstavjaje se večinstvu transliteracij iz russkogo (napr. Leonid Brežnev, a ne Ljeonid Brježnjev).
- V ukrajinskom, rusinskom, bulgarskom, makedonskom i srbskom, a takože v medžuslovjanskom, ona vsegda označaje glasku [ɛ] ili [e], i ne pričinjaje palatalizaciju prědhodnoj suglasky.
- V turkijskyh jezykah pisanyh kiriliceju, a takože v tadžikskom, bukva е ne pričinjaje palatalizaciju prědhodnoj suglasky, ale na početku slova i poslě samoglasky imaje izgovor [jɛ] ili [je], kako v russkom.
V jezykah, kde е imaje izgovor [je] na početku slova ili poslě samoglasky, bukva э služi kako [e] bez prědhodnogo [j] v tutyh pozicijah.
V medžuslovjanskom е jest sedma bukva kiriličnoj azbuky. Ona imaje tri različne ekvivalenty v etimologičnom pravopisu: kromě e (od prasl. /e/ i scs. е), ona takože prědstavjaje ę (od prasl. /ę/ i scs. ѧ) i ė (od prasl. i scs. silnogo jera ь).
Bukva е proizhodi od grečskoj bukvy epsilon (Ε ε), izvedenoj iz feničskoj bukvy he (𐤄). V staroslovjanskoj azbukě ona iměla nazvu «ѥстъ» (jest) i čislno značenje «5». Jej starokiriličska forma (
) byla shodna sučasnoj ukrajinskoj bukvě є.
Kodovanje
[edit | edit source]| Kodovanje | Е | е | |
|---|---|---|---|
| Nazva v Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER IE | CYRILLIC SMALL LETTER IE | |
| Unikod | šestnadseterična sistema | U+0415 | U+0435 |
| deseterična sistema | 1045 | 1077 | |
| HTML | šestnadseterična sistema | Е |
е |
| deseterična sistema | Е |
е | |
| alfabetična sistema | &#IEcy; |
&#iecy; | |