Jump to content

Wp/isv/Е (kirilica)

From Wikimedia Incubator
< Wp | isv
Wp > isv > Е (kirilica)

Е, е jest bukva vsih sučasnyh kiriličnyh alfabetah, ačekoli upotrěba različaje se medžu jezykami:

  • V russkom i bělorusskom, ona označaje kombinaciju [jɛ] ili [je] na početku slova ili poslě samoglasky, a [ɛ] ili [e] poslě palatalizovanoj suglasky. V russkom izgovor jest redukovany v neakcentovanyh slogah, napr. [ɪ]. Kromě togo, bukva е obyčno piše se v russkom zaměsto bukvy ё [jɵ]. Hoti е palatalizuje prědhodnu suglasku tako samo kako ю [ʲu] i я [ʲa], tuta palatalizacija ne prědstavjaje se večinstvu transliteracij iz russkogo (napr. Leonid Brežnev, a ne Ljeonid Brježnjev).
  • V ukrajinskom, rusinskom, bulgarskom, makedonskom i srbskom, a takože v medžuslovjanskom, ona vsegda označaje glasku [ɛ] ili [e], i ne pričinjaje palatalizaciju prědhodnoj suglasky.
  • V turkijskyh jezykah pisanyh kiriliceju, a takože v tadžikskom, bukva е ne pričinjaje palatalizaciju prědhodnoj suglasky, ale na početku slova i poslě samoglasky imaje izgovor [jɛ] ili [je], kako v russkom.

V jezykah, kde е imaje izgovor [je] na početku slova ili poslě samoglasky, bukva э služi kako [e] bez prědhodnogo [j] v tutyh pozicijah.

V medžuslovjanskom е jest sedma bukva kiriličnoj azbuky. Ona imaje tri različne ekvivalenty v etimologičnom pravopisu: kromě e (od prasl. /e/ i scs. е), ona takože prědstavjaje ę (od prasl. /ę/ i scs. ѧ) i ė (od prasl. i scs. silnogo jera ь).

Bukva е proizhodi od grečskoj bukvy epsilon (Ε ε), izvedenoj iz feničskoj bukvy he (𐤄). V staroslovjanskoj azbukě ona iměla nazvu «ѥстъ» (jest) i čislno značenje «5». Jej starokiriličska forma () byla shodna sučasnoj ukrajinskoj bukvě є.

Kodovanje

[edit | edit source]
Kodovanje Е е
Nazva v Unikodu CYRILLIC CAPITAL LETTER IE CYRILLIC SMALL LETTER IE
Unikodšestnadseterična sistema U+0415 U+0435
deseterična sistema 1045 1077
HTMLšestnadseterična sistema &#x415; &#x435;
deseterična sistema &#1045; &#1077;
alfabetična sistema &#IEcy; &#iecy;