Wp/isv/Žan-Žak Ruso
| Žan-Žak Ruso Jean-Jacques Rousseau | |
|---|---|
Portret (M. Quentin de La Tour, 1753) | |
| Biografija | |
| Rodil se: | 28 junija 1712 Ženeva, Švejcarija |
| Umrl: | 2 julija 1778 (66 lět) Ermenonvilj, Francija |
| Doba: | Doba Prosvěčenja |
| Jezyk: | Francuzsky |
| Akademičska dějatelnost | |
| Škola: |
|
| Interesy: | Politika, muzika, edukacija, literatura, botanika |
| Značime tvorby | |
| |
| Podpis | |
Žan-Žak Ruso (Template:Jezyky) byl ženevskym filozofom, pisateljem i kompozitorom. Jego politična filozofija povlivala na progres doby Prosvěčenja po vsej Evropě, a takože na aspekty Francuzskoj Revolucije i razvoj modernoj političnoj, ekonomičskoj i edukacijnoj myslji.
Jegovy «Diskurs o Neravenstvu», ktory utvrdžaje, že privatna vladnost jest iztočnikom neravenstva, i «Spoločny dogovor», ktory izlagaje osnovy za zakonny političny poredok, sut osnovozakladnym kamenem za modernu političnu i socialnu myslji. Sentimentalny roman «Žulji, ili Nova Eloiza» igral važnu rolju v razvoju prědromantizma i romantizma v umětničskoj literaturě. Jego traktat «Emilj, ili o Edukacijě» – obrazovateljny trud o městu ličnosti v spoločenstvu. Avtobiografične tvorby Ruso – posmrtno opublikovane «Izpovědi», zakladavše početok modernoj avtobiografije, i nedovršene «Mečty Jednokogo Hoditelja» – stali priměrom "Doby Čuvstvenosti" konca 18-go stolětja, glavnymi črtami ktoryh byli povyšeno vnimanje i pozornost k subjektivnosti i introspekciji, ktore potom stanut harakternymi za modernu literaturu.
Iztočniky
[edit | edit source]Tutoj članok imaje prěvod iz članka «Jean-Jacques Rousseau» na anglijskom (spis avtorov; dozvoljeńje CC BY-SA 4.0).