Jump to content

Wp/dua/Mwɛ́bɛ́

From Wikimedia Incubator
< Wp | dua
Wp > dua > Mwɛ́bɛ́
Cuisine_africaine_en_pays_Abouré_30

Mwɛ́bɛ masu to mu si doli, mo pe mwangamen longabe peña son a ponda. Mawondi mao ma mabole keve'wase, bedima bao be sosedi, ngonj'ao ya munua ebanja e mabe e dimse wea. lyo a ben eta endene o pe i sinedi. Mbua e mavole te, ivo à si mawele jipe da, mwebe, nde e maduna, e si mawele je kombe inambo bwam.

Belongisan

[edit | edit source]

be mende pete o chol'a ndabo asu na peña nde be malongane mwebe.: Ebol'ao e si mende so jindea. O tun ao po nde iyo a mendeng kombe da la peña na longo na besanja na mabao na wuba. Nine tun nipepe e mende nde be onola benangedi, ba bautu ba mboa. Jipe di mabe nde otetén a mwebe

Mwebę masuma peńa mu mende bene beta bendene beba. Mawondi mao ma mende nde be ma myango, bekaka bao pe be mende nde pongobe na mbanj'a matutu. Eta ye nde diwuta la bwam ońola nai na ńai a mambo ma mwebe. Yene ewonde e mende kombe mbota yese kana: Wond'a mbale, matobo, ngondo, mbasi na beņumba. Yene epepe pe e mabe nde onola wanga, ndongo, bepa, belolo, n. n.

Belongisan be mende të peta, ke tete a mende pongea biso son a dibepe o kombe wea onol'epupa. Ebap'a dale endene e wanabele iyo min miña, oten nde a mendeng sia ndongo na ngondo. Myondo n'ekoki ba masiabe nde o eboki. Di ben beboki bendene beba, esadi pe ewo na mboloki iba. Mapapan ma bwam maba ma yoki be o tongo la mwebe, mo nde di mapapaneno mwebe n'eboko asu.

Di tondi mwebę masu, o nika mu boi te, di si mende jokanę wea oten, mu si ya be mu dią wea.