Wp/cnr/Pisanje udžbenika u Crnoj Gori

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Pisanje udžbenika u Crnoj Gori

Prvi školski udžbenici[edit | edit source]

Prve školske udžbenike u Crnoj Gori vezujemo za vrijeme Petra II Petrovića Njegoša. Međutim, treba naglasiti da su, značajno prije udžbenika nastalih u njegovoj štampariji, na tlu današnje Crne Gore, korišteni brojni ćirilični udžbenici. Štampani u Rusiji, Veneciji, Beču, tokom XVII, XVIII i XIX vijeka, imali su funkciju udžbenika, iz kojih se sticala opšta pismenost, u onovremenim manastriskim školama.

U vrijeme Nikole I Petrovića[edit | edit source]

Poslije pionirskog rada Petra II Petrovića Njegoša, na stvaranju crnogorskih udžbenika, uslijedio je period stagnacije. Međutim, za vrijeme vladavine Nikole Mirkovoga, crnogorskog knjaza, a naročito nakon Berlinskog kongresa, ova oblast izdavačke djelatnosti bilježi veliki napredak. ,,Školska komisija, osnovana 1892., sa jasnim ciljem da se bavi ovom problematikom, dala je nemjerljiv doprinos, za deset godina postojanja.

Period 1918-1941[edit | edit source]

U periodu od 1918-1941. godine u Crnoj Gori nije objavljen ni jedan udžbenik (osim nekoliko priručnika). Zbog identičnih nastavnih planova i programa kao u Srbiji, u crnogorskim školama, isključivo su korišteni udžbenici štampani u Beogradu. Ovakva praksa se jako negativno odrazila na pojedine nastavne predmete (npr. istorija, geografija), iz prostog razloga što je takvim nastavnim planovima i programima bio predviđen izuzetno mal broj nastavnih jedinica koji su se odnosili na Crnu Goru i njene osobenosti. Činjenica da se gotovo četvrt vijeka niko nije bavio pisanjem udžbenika u Crnoj Gori, imaće svoje reperkusije na period nakon oslobođenja 1945., tj. značajno će usporiti proces stvaranja crnogorskih udžbenika.

Period 1945-1973[edit | edit source]

Zadatak da štampa nove udžbenike nakon 1945., u tek oslobođenoj zemlji, dobilo je Povjereništvo za prosvjetu CASNO-a. Iste godine je i štampan prvi udžbenik, i to "Bukvar", koji je napisao, ali ne i autorizovao, ugledni naučni radnik, botaničar Vilotije Blečić. Od sljedeće godine, posao štampanja udžbenika preuzima (tada već) Ministrstvo prosvjete Narodne Republike Crne Gore, tj. odgovarajuća Komisija pomenutog ministrstva. Od tog trenutka pa do 1973. godine, kao izdvača se uglavnom potpisuje "Naroda knjiga" (rasformirana 1960.), kao i štamparsko izdavačke kuće: "Obod"-Cetinje, Grafički zavod- Titograd i "Andrija Paltašić"- Kotor. Glavna karakteristika udžbenika štampanih u ovom periodu je nekontinuirani rad na njihovom unapređivanju, nastao kao posljedica nepostojanja stručnog kadra. Praksa je bila, naročito u prvim poslijeratnim godinama, da se štampaju samo najneophodniji udžbenici iz tzv. grupe društveno-jezičkih predmeta.

Period poslije 1973[edit | edit source]

U periodu nakon 1973. godine, pošto je organizovano Odjeljenje za udžbenike Republičkog zavoda za unapređivanje školstva, primjetan je značajan porast udžbenika štmapanih u crnoj Gori, i to iz svih nastavnih predmeta. Odjeljenje za udžbenike Republičkog zavoda za unapređivanje školstva će od 1981. godine biti transformisano u Zavod za izdavanje udžbenika i udžbeničke literature, što će njegov rad, sa vrlo jasnim ciljem, učiniti još produktivnijim.

Do kraja 1950 godine, u Crnoj Gori je štampano svega 8 udžbenika.

Poveznice[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

  • Dušan Martinović, Marko Marković: Crnogorski udžbenici 1836-1981, Republički zavod za unapređivanje školstva, Titograd, 1982.