Wp/cnr/Mletačko - crnogorsko ratno savezništvo u vrijeme Kandijskog rata

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Mletačko - crnogorsko ratno savezništvo u vrijeme Kandijskog rata
Bajo Pivljanin je bio jedan od hajduka

Sa kandijskim ratom (1645 - 1669) počinje mletačko - crnogorsko političko i ratno savezništvo, koje će se obnavljati u svim ratovima Venecije i Osmanskog carstva sve do početka XVIII stoljeća.

Crnogorci i mletačka vlast[edit | edit source]

Čim je došlo do mletačko - turske zategnutosti, suśedna plemena pokazuju živo interesovanje za razvoj situacije. Događaj koji je konačno opredjelio Crnogorce za Veneciju bio je oružani sukob s Turcima 16. septembra 1646. ispod Pješivaca, kada su porazili vojsku skadarskog sandžak - bega. Od Turaka se najprije odmetnuše tri crnogorske opštine: Grbalj, Maine i Pobori, koje 1647. godine zbaciše tursku i prihvatiše mletačku vlast. Primjer ovih opština naveo je i ostale Crnogorce da početkom 1648. godine zbace tursku vlast i zatraže mletačku zaštitu na bazi unutrašnje samouprave i organizovanja upravnih organa u zemlji. Poslije ovih političkih uspjeha Mlečani u januaru 1649. godine bez uspjeha napadaju Bar, ali 11. februara zauzimaju Risan uz pomoć Crnogoraca. Istovremeno Nikšići oslobađaju Grahovo. U Nikšić dolaze i dalmatinski uskoci, ali se brzo povlače. Sredinom avgusta 1649. godine mletačka vojska od 800 Bokelja dolazi na Cetinje, ali ih Turci odmah proćeruju nazad.

Turska opsada Kotora[edit | edit source]

Turci napadaju Perast 1654, ali su odbijeni. Turska opsada Kotora 1657. je trajala dva mjeseca bez uspjeha. To je podstaklo još veći otpor što je rezultiralo sječom 57 knezova iz Nikšića 1662. godine. tada dolazi do najmasovnije seobe Crnogoraca u Istru, 1655, 1657. i 1659. godine.

Hajduci[edit | edit source]

Sa završetkom rata 1669. Venecija je morala da ukloni hajduke iz Boke, koji su unazad pet godina stvorili u Boki hajdučku krajinu, odakle su napadali i pljačkali Turke po Hercegovini, ali i pljačkali hrišćane po Dubrovniku i drugđe. Venecija je bila donijela i zakone kojima je uređivala njihovo postojanje. Oko 600 hajduka je, s porodicama, iseljeno u Istru (selo Peroj).

Crnogorci ne plaćaju harač[edit | edit source]

Kratak predah do novog morejskog rata (1684 - 1699) bio je nastavak politike iz kandijskog rata. Crnogorci daju otpor Turcima, odbijaju plaćanje harača, četuju po turskim zemljama i održavaju prijateljske odnose s Mlečanima.

Poveznice[edit | edit source]

Izvori[edit | edit source]

  • Istorija Crne Gore - grupa autora, Titograd 1970.