Wp/cnr/Ljetopis Popa Dukljanina

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Ljetopis Popa Dukljanina
Jump to navigation Jump to search

Ljetopis Popa Duklјanina odnosno Sclavorum Regnum (Kraljevstvo Slovena) ili Barski rodoslov je srednjovjekovna crnogorska hronika, nastala sredinom 12. stolјeća. Vjeruje se da je nastala u benediktinskim krugovima u Baru. Autor je anonimni sveštenik Dukljansko-barske nadbiskupije, oko čijeg se identiteta dosta dugo raspravlјalo u istorijskoj nauci. Prema najnovijim tumačenjima autor hronike dolazi iz krugova odanih dukljanskome knezu Radoslavu koji je sredinom 12. vijeka uz pomoć Vizantije nastojao da odbrani Duklju od ekspanzije raškoga župana Dese.[1]

Paralelno sa slovenskim originalom, koji je izgublјen, nastao je i latinski prijevod, zahvalјujući čijim je prijepisima iz 17. vijeka ovaj vrijedni spomenik južnoslovenske pismenosti sačuvan.

Kompozicija i struktura[edit]

U skladu sa stavovima latinske srednjovjekovne istoriografije autor hronike Gote i Slovene smatra istim narodom pa svoju istoriju Kralјevstva Slovena počinje doselјavanjem Gota u oblast bivše rimske provincije Prevalis (današnja Crna Gora), krajem 5. vijeka. Hronika sadrži katalog goto-slovenskih vladara od kraja 5. do sredine 12. vijeka. Smatra se da su kao istorijski izvor uvodni dijelovi hronike naučno upitni. Međutim, vjerodostojnost podataka koje hronika donosi za period od sredine 10. do polovine 12. vijeka, a koji se odnose na stvaranje snažnog državnog jezgra u Duklјi, u najvećoj mjeri potvrđuju izvori strane provenijencije. Literarno najuspjeliji dio hronike, pravi mali lјubavni roman, čini poglavlјe o životu, lјubavi i stradanju Svetog Vladimira i njegove žene Kosare, kćerke makedonskoga cara Samuila.

Hronika je značajno svjedočanstvo bogatog naslјeđa srednjovjekovne crnogorske književnosti. U njen sastav ušli su prerađeni dijelovi izgublјenih spisa:

  • „Hronika Duklјe“ iz 10. vijeka,
  • „Ep o Duklјi“
  • „Žitije Svetog Vladimira“" iz 11. vijeka,

kao i brojne legende i predanja.

Rukopisi, redakcije i prevodi[edit]

Najstariji poznati rukopisi hronike potiču iz sredine 17. vijeka. To su tzv. Vatikanski rukopis, koji je nastao oko 1650. godine u skriptorijumu Ivana Lucića, a čuva se u Vatikanskoj biblioteci, te tzv. Beogradski rukopis, prepisan najvjerovatnije oko 1658. godine koga neki istraživači pripisuju fra Rafaelu Levakoviću, a nalazi se u Narodnoj biblioteci u Beogradu.

  • Hronika je prvi put objavlјena 1601. godine, na talijanskom jeziku, kao dio knjige -{Il Regno de gli Slavi}- dubrovačkog benediktinca Mavra Orbina.
  • U knjizi -{De regno Dalmatiae et Croatiae}- (Amsterdam, 1666. godine) Trogiranin Ivan Lucić publikovao je latinski tekst hronike i dao mu naslov -{Presbyteri Diocleatis Regnum Sclavorum}-.
  • Hrvatska redakcija hronike pronađena je početkom 16. vijeka u Krajini (Makarsko primorje). Po svojoj sadržini predstavlјa dio integralnog teksta hronike. Dok je cjelovita hronika podijelјena na 47 glava, Hrvatska redakcija ima 28 glava, od čega se tekstovi poklapaju do 24., a djelimično i do 26. glave. Poslјednje dvije glave tzv. Hrvatske hronike zasebna su cjelina i govore o vladavini hrvatskog kralјa Zvonimira. Jedan prepis Hrvatske hronike, iz sredine 16. vijeka, objavio je Ivan Kukulјević 1851. godine.
  • Latinski prevod Hrvatske hronike izvršio je književnik Marko Marulić 1510. godine, s predloška za koji je neizvjesno da li je identičan onom koji je publikovao Kukulјević. Ovaj je prijevod štampao Ivan Lucić 1666. godine, u već pomenutoj knjizi.


Literatura[edit]

  • Šišić, Ferdo, Ur. Letopis Popa Duklјanina (SKA, Beograd/Zagreb: 1928)
  • Mošin, Vladimir, Ur. Ljetopis Popa Duklјanina (MH, Zagreb: 1950)
  • Mijušković, Slavko, Ur. Ljetopis Popa Duklјanina (GZ, Titograd: 1967)
  • Peričić, Eduard, Sclavorum regnum Grgura Barskog: Ljetopis Popa Duklјanina (Zagreb: 1991)
  • Rotković, Radoslav, Kralјevina Vojislavlјevića XI-XII vijeka (Podgorica: 1999)
  • Nikčević, Vojislav D., Ur. Monumenta Montenegrina. Knjiga X (IICG, Podgorica: 2003)
  • Živković, Tibor, Ur. Gesta Regum Sclavorum (II, Beograd: 2009)
  • Radojević, Danilo, Popa Dukljanina Sclavorum regnum. Kritičko izdanje (FCJK, Cetinje: 2016)
  • Vučinić, Stevo, Prilozi proučavanju Ljetopisa Popa Dukljanina i ranosrednjovjekovne Duklje (FCJK, Cetinje: 2017)

Spolјašnje veze[edit]

Reference[edit]

  1. http://www.maticacrnogorska.me/files/65/09%20aleksandar%20radoman.pdf