Wp/cnr/Goran Sekulović
Sekulović Goran, crnogorski novinar, teoretičar društva, književnik i publicista. Doktor pravnih i političkih nauka i magistar čiste filozofije.
Biografija[edit | edit source]
Goran Sekulović je rođen u Podgorici 3. oktobra 1958. godine. Fakultetske, postdiplomske, magistarske i doktorske studije završio je u Nikšiću, Zagrebu, Novom Sadu i Podgorici. Stalno je zaposlen kao odgovorni urednik lista crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika „Prosvjetni rad“.
U novinsko-izdavačkom preduzeću „Pobjeda“ i dnevnom listu „Pobjeda“ bio je: novinar-pripravnik, novinar u kulturnoj i unutrašnjo-političkoj rubrici, novinar-dopisnik, novinar urednik u neđeljnom izdanju, urednik spoljno-političke, kulturne i rubrike feljtona, urednik izdavačke djelatnosti, pomoćnik odgovornog urednika za spoljnu politiku, savjetnik za medije izvršnog direktora, komentator i kolumnista, a u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS-u) odgovorni urednik Odjeljenja za periodična izdanja i vanudžbenička sredstva i odgovorni urednik „Prosvjetnog rada“, informativno-stručnog lista crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika.
Suosnivač je i dugogodišnji predśednik NVO Društvo za očuvanje crnogorske duhovne baštine koja je objavila više kapitalnih djela i organizovala značajne naučne skupove i cikluse predavanja iz korpusa crnogorske kulture.
Sekulović je napisao veliki broj naučnih članaka iz oblasti ljudskih prava na teme iz multikulturalizma i interkulturalizma, političkih, nacionalnih, manjinskih, vjerskih, kulturnih, jezičkih i ukupnih identitetskih prava, kao i naučnih, stručnih i profesionalnih priloga iz različitih domena medijske problematike u odgovarajućim stručnim, novinarskim i medijskim časopisima i publikacijama. Njegova bibliografija iznosi više stotina jedinica.
Zastupljen je u Antologiji evropske i crnogorske haiku-poezije. Sekulović je autor eseja o stvaralaštvu Iva Andrića, Danila Kiša, Miodraga Bulatovića, Janka Đonovića, Vita Nikolića, Miladina Šobića...
Sekulovićeva naučna, filozofska, politikološka, sociološka, istoriografska, kulturološka i književno-esejistička ostvarenja prevođena su na engleski, japanski, italijanski, poljski, slovenački, bugarski i makedonski jezik.
Član je Savjeta Javnog servisa RTCG, Vanredni je član DANU i član Odbora za filozofiju, sociologiju i psihologiju CANU.[1]
Autor je sljedećih knjiga:
Knjige iz filozofije[edit | edit source]
- „Marks nije marksista (Ili: Kako je Marks izgubio titulu koju nikada nije osvojio?)“(doktorska disertacija)
- „Razum i um: Od Platona do Kanta“ (proširena magistarska radnja)
- „Obzorja humanuma“
- „Kraj metafizike: Marks, Spengler, Hajdeger“
- „Marks protiv Marksa (Marksovi recepti za kantine budućnosti)“
- „Marks apostol slobode i(li) ropstva“
- Knjige iz istorije crnogorske filozofske, kulturološke, vjerske, jezičke, multinacionalne i ukupne duhovnosti
- „Trpeljivost – plata ljudskosti (O Jovanu Stefanoviću Baljeviću, prvom Crnogorcu doktoru filozofije)“
- „Njegoš naš nasušni“ (O Njegoševoj filozofiji)[2]
- „Crnogorski identitet“ (na crnogorskom i engleskom jeziku)
- „Crnogorsko pomirenje crnogorstva i srpstva“
- „Interkulturalni dijalog“
- „Potenčeni grobari Crne Gore“[3]
- „Crnogorska pravoslavna crkva između prošlosti i budućnosti“
- „Jovan Stefanov(ić) Baljević - Prvi Crnogorac doktor filozofije“[4]
Knjige iz politikologije[edit | edit source]
- „NATO i EU: Crna Gora, Istok i(li) Zapad“
- „Jovan Džon Plamenac: Crnogorski romantik britanskog empirizma“
- „Draž falsifikata“
- „Istine i prividi“
- „Od Demokratskog foruma do višestranačke Vlade (Demokratija i populizam u crnogorskoj tranziciji)“
- „Od Višestranačke do suverene Vlade (Crna Gora na razmeđu milenijuma)“
- „Podgorička skupština i crnogorski identitet“ (Crnogorski kulturni forum, Cetinje, 2018)[5]
Izbor radova iz mediologije i priloga iz kulture za crnogorske medije[edit | edit source]
- Prilog na javnom servisu RTCG „O Baljevićevoj i Njegoševoj filozofiji i o crnogorskom identitetu“ u serijalu TVCG Crnogorski identitet
- „Postmoderni mediji: Simulacija, izmanipulisani medijski potrošač, nove granične medijske javnosti“
- „Tabloidizacija medija, društva, života-svijesti“
- „Manjine Crne Gore u medijima u eri globalizacije“
- „Upotreba crnogorskog jezika u Crnoj Gori i crnogorskoj dijaspori sa posebnim osvrtom na medije“
- „Javna upotreba crnogorskog jezika“
- „Crnogorski jezik u medijima i izdavaštvu“
Naučne studije[edit | edit source]
- „Istovjetnost ideja prvog Crnogorca doktora filozofije Jovana Stefanovića Baljevića i Crnogorske pravoslavne crkve: Evropski etički, duhovni i civilizacijski vrhovi“
- „Geopolitički položaj Crne Gore u shvatanjima mitropolita Vasilija Petrovića i Jovana Stefanovića Baljevića“
- „Etika Marka Miljanova i civilno društvo (Čojstvo i dobročinstvo kao prevladavanje duha prošlosti)“
- „Crna Gora nema budućnost sa ovim i ovakvim Rječnikom CANU“ (O „Rječniku crnogorskog narodnog i književnog jezika“ CANU)
- „Ukaz regenta Aleksandra Karađorđevića o ukidanju Crnogorske crkve“
- „Mit o Crnoj Gori kao taocu i dužniku Kosovskog mita„ (studija-predgovor za knjigu prof. dr Novaka Kilibarde „Amfilohije i Kosovski mit“)
Zbirke poezije[edit | edit source]
- „Kamen raste“,
- „Muk muči“,
- „Negrad“,
- „Suvomeđa“,
- „Balada o modernom ratniku“,
- „Nježnosti predgrađa“,
- „Čekajući smrt“,
- „Kuća što se njiše“;
Haiku-zbirka[edit | edit source]
- „Među trskama; Among roods“ (dvojezično izdanje)
Poezija za đecu[edit | edit source]
- „Čudionica“
- „Iz zoološkog vrta“
Knjige pripovijedaka[edit | edit source]
- „Ruska kuća“,
- „Samoubica“[6],
- „Ruske priče“
Reference[edit | edit source]
- ↑ Sekulović novi član Savjeta RTCG
- ↑ Dr Goran Sekulović – Njegoš naš nasušni
- ↑ Dr Goran Sekulović – Potenčeni grobari Crne Gore
- ↑ Jovan Stefanov(ić) Baljević - Prvi Crnogorac doktor filozofije
- ↑ Podgorička skupština i crnogorski indetitet (Objavljeno 9.11.2018., pristupljeno 11.11.2018.)
- ↑ Dr Goran Sekulović – Knjiga “Samoubica”