Wp/cnr/Goran Sekulović

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Goran Sekulović

Sekulović Goran, crnogorski novinar, teoretičar društva, književnik i publicista. Doktor pravnih i političkih nauka i magistar čiste filozofije.

Biografija[edit | edit source]

Goran Sekulović je rođen u Podgorici 3. oktobra 1958. godine. Fakultetske, postdiplomske, magistarske i doktorske studije završio je u Nikšiću, Zagrebu, Novom Sadu i Podgorici. Stalno je zaposlen kao odgovorni urednik lista crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika „Prosvjetni rad“.

U novinsko-izdavačkom preduzeću „Pobjeda“ i dnevnom listu „Pobjeda“ bio je: novinar-pripravnik, novinar u kulturnoj i unutrašnjo-političkoj rubrici, novinar-dopisnik, novinar urednik u neđeljnom izdanju, urednik spoljno-političke, kulturne i rubrike feljtona, urednik izdavačke djelatnosti, pomoćnik odgovornog urednika za spoljnu politiku, savjetnik za medije izvršnog direktora, komentator i kolumnista, a u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS-u) odgovorni urednik Odjeljenja za periodična izdanja i vanudžbenička sredstva i odgovorni urednik „Prosvjetnog rada“, informativno-stručnog lista crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika.

Suosnivač je i dugogodišnji predśednik NVO Društvo za očuvanje crnogorske duhovne baštine koja je objavila više kapitalnih djela i organizovala značajne naučne skupove i cikluse predavanja iz korpusa crnogorske kulture.

Sekulović je napisao veliki broj naučnih članaka iz oblasti ljudskih prava na teme iz multikulturalizma i interkulturalizma, političkih, nacionalnih, manjinskih, vjerskih, kulturnih, jezičkih i ukupnih identitetskih prava, kao i naučnih, stručnih i profesionalnih priloga iz različitih domena medijske problematike u odgovarajućim stručnim, novinarskim i medijskim časopisima i publikacijama. Njegova bibliografija iznosi više stotina jedinica.

Zastupljen je u Antologiji evropske i crnogorske haiku-poezije. Sekulović je autor eseja o stvaralaštvu Iva Andrića, Danila Kiša, Miodraga Bulatovića, Janka Đonovića, Vita Nikolića, Miladina Šobića...

Sekulovićeva naučna, filozofska, politikološka, sociološka, istoriografska, kulturološka i književno-esejistička ostvarenja prevođena su na engleski, japanski, italijanski, poljski, slovenački, bugarski i makedonski jezik.

Član je Savjeta Javnog servisa RTCG, Vanredni je član DANU i član Odbora za filozofiju, sociologiju i psihologiju CANU.[1]

Autor je sljedećih knjiga:

Knjige iz filozofije[edit | edit source]

  • „Marks nije marksista (Ili: Kako je Marks izgubio titulu koju nikada nije osvojio?)“(doktorska disertacija)
  • „Razum i um: Od Platona do Kanta“ (proširena magistarska radnja)
  • „Obzorja humanuma“
  • „Kraj metafizike: Marks, Spengler, Hajdeger“
  • „Marks protiv Marksa (Marksovi recepti za kantine budućnosti)“
  • „Marks apostol slobode i(li) ropstva“
  • Knjige iz istorije crnogorske filozofske, kulturološke, vjerske, jezičke, multinacionalne i ukupne duhovnosti
  • „Trpeljivost – plata ljudskosti (O Jovanu Stefanoviću Baljeviću, prvom Crnogorcu doktoru filozofije)“
  • „Njegoš naš nasušni“ (O Njegoševoj filozofiji)[2]
  • „Crnogorski identitet“ (na crnogorskom i engleskom jeziku)
  • „Crnogorsko pomirenje crnogorstva i srpstva“
  • „Interkulturalni dijalog“
  • „Potenčeni grobari Crne Gore“[3]
  • „Crnogorska pravoslavna crkva između prošlosti i budućnosti“
  • „Jovan Stefanov(ić) Baljević - Prvi Crnogorac doktor filozofije“[4]

Knjige iz politikologije[edit | edit source]

  • „NATO i EU: Crna Gora, Istok i(li) Zapad“
  • „Jovan Džon Plamenac: Crnogorski romantik britanskog empirizma“
  • „Draž falsifikata“
  • „Istine i prividi“
  • „Od Demokratskog foruma do višestranačke Vlade (Demokratija i populizam u crnogorskoj tranziciji)“
  • „Od Višestranačke do suverene Vlade (Crna Gora na razmeđu milenijuma)“
  • „Podgorička skupština i crnogorski identitet“ (Crnogorski kulturni forum, Cetinje, 2018)[5]

Izbor radova iz mediologije i priloga iz kulture za crnogorske medije[edit | edit source]

  • Prilog na javnom servisu RTCG „O Baljevićevoj i Njegoševoj filozofiji i o crnogorskom identitetu“ u serijalu TVCG Crnogorski identitet
  • „Postmoderni mediji: Simulacija, izmanipulisani medijski potrošač, nove granične medijske javnosti“
  • „Tabloidizacija medija, društva, života-svijesti“
  • „Manjine Crne Gore u medijima u eri globalizacije“
  • „Upotreba crnogorskog jezika u Crnoj Gori i crnogorskoj dijaspori sa posebnim osvrtom na medije“
  • „Javna upotreba crnogorskog jezika“
  • „Crnogorski jezik u medijima i izdavaštvu“

Naučne studije[edit | edit source]

  • „Istovjetnost ideja prvog Crnogorca doktora filozofije Jovana Stefanovića Baljevića i Crnogorske pravoslavne crkve: Evropski etički, duhovni i civilizacijski vrhovi“
  • „Geopolitički položaj Crne Gore u shvatanjima mitropolita Vasilija Petrovića i Jovana Stefanovića Baljevića“
  • „Etika Marka Miljanova i civilno društvo (Čojstvo i dobročinstvo kao prevladavanje duha prošlosti)“
  • „Crna Gora nema budućnost sa ovim i ovakvim Rječnikom CANU“ (O „Rječniku crnogorskog narodnog i književnog jezika“ CANU)
  • „Ukaz regenta Aleksandra Karađorđevića o ukidanju Crnogorske crkve“
  • „Mit o Crnoj Gori kao taocu i dužniku Kosovskog mita„ (studija-predgovor za knjigu prof. dr Novaka Kilibarde „Amfilohije i Kosovski mit“)

Zbirke poezije[edit | edit source]

  • „Kamen raste“,
  • „Muk muči“,
  • „Negrad“,
  • „Suvomeđa“,
  • „Balada o modernom ratniku“,
  • „Nježnosti predgrađa“,
  • „Čekajući smrt“,
  • „Kuća što se njiše“;

Haiku-zbirka[edit | edit source]

  • „Među trskama; Among roods“ (dvojezično izdanje)

Poezija za đecu[edit | edit source]

  • „Čudionica“
  • „Iz zoološkog vrta“

Knjige pripovijedaka[edit | edit source]

  • „Ruska kuća“,
  • „Samoubica“[6],
  • „Ruske priče“

Reference[edit | edit source]

  1. Sekulović novi član Savjeta RTCG
  2. Dr Goran Sekulović – Njegoš naš nasušni
  3. Dr Goran Sekulović – Potenčeni grobari Crne Gore
  4. Jovan Stefanov(ić) Baljević - Prvi Crnogorac doktor filozofije
  5. Podgorička skupština i crnogorski indetitet (Objavljeno 9.11.2018., pristupljeno 11.11.2018.)
  6. Dr Goran Sekulović – Knjiga “Samoubica”