Wp/cnr/Ekologija

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnrWp > cnr > Ekologija
Jump to navigation Jump to search

Ekologija (grč. οἶκος - oikos = dom, prebivalište + λογία - logos = nauka, znanje) – nauka o životu u svojom domu – proučava složeno interaktivne međuodnose živih bića i sredine u kojoj žive, uključujući živu i neživu prirodu. Proučava i načine i mogućnosti preživljavanja i mijenjanja životnih zajednica i biosfere u cjelini. Pojam ekologija je uveo Ernst Hekel (1866).[1][2][3]

Ekologija je prirodna i interdisciplinarna nauka, koja gradi svoje temelje u biologiji, geografiji, geologiji, fizici, hemiji i matematici. U zadnje vrijeme, informatika igra veliku ulogu u sintezi i sabiranju ekoloških podataka.

Ekologija pokušava da pronađe odgovor i riješenje brojnim problijemima okoliša koji nas sve više okružuju. Nažalost, mnogi problijemi današnjice su antropogenog porijekla. Prijevoz, termoelektrane i sagorijevanje fosilnog goriva za razne svrhe su odgovorni za više od 50% zagađenja zraka. Vode i tla sadrže sve veće količine raznih teških metala i pesticida. Nuklearne elektrane proizvode velike količine radioaktivnog otpada, čija manipulacija i odlaganje zahtijeva vrlo precizne mjere i standarde. Ovakvi problijemi su samo par primjera.[4] [5] [6][7]

Ekologija se, dakle, suočava sa problijemima interakcija žive i nežive prirode u njenom okolišu, na lokalnoj i globalnoj razini. Odgovori nijesu uvijek evidentni, ni jednostavni, ni lagani. Ipak, sve više se širi shvatanje da čovjek nije neograničeni vladar prirodom i da je njen integralni i neraskidivi dio. U tome je i sadržana obaveza da, kao u jedini prirodi nosilac "materije koja kreativno misli", traži djelotvornija rješenja za budući opstanak sopstvene vrste i života u cjelini.

Kratka istorija[edit]

Ekologiju je vrlo teško svrstati kao ostale, egzaktne nauke, kao matematiku ili samo organsku biologiju.

Početkom 20-tog vijeka, naučnici iz raznih disciplina su se postepeno suočavali sa problijemima čiji odgovor je zahtijevao sintezu iz dvije, ili čak tri razne nauke. Prije toga, hemičari su se bavili isključivo hemijom, biolozi biologijom, fizičari fizikom. Početkom 1960-tih godina, čuveni američki biolog, Rejčel Karson, je napisala revolucionarnu knjigu, The Silent Spring (1962.):(Tiho Proljeće). Centralna tema ove knjige je bila žestoka kritika upotrebe pesticida DDT, koji je prouzročio razne mutacije u brojnoj flori i fauni. Ova knjiga je zabilježila visok broj prodaja i konzekventno je 'probudila' ekološku svijest. Ukratko rečeno, ekologija je rođena u 20-tom vijeku, mada se ipak može reći da su ekolozi, tj. da je ekološki prilaz problijemima, postojao daleko prije toga.

Reference[edit]

  1. Odum E. P., Barrett G. W. (2005). Fundamentals of Ecology. Brooks Cole, ISBN 978-0-534-42066-6.
  2. Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitetu Sarajevu, Sarajevo.
  3. Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.
  4. Odum E. P., Barrett G. W. (2005). Fundamentals of Ecology. Brooks Cole, ISBN 978-0-534-42066-6.
  5. Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitetu Sarajevu, Sarajevo.
  6. O'Neill D. L., Deangelis D. L., Waide J. B., Allen T. F. H. (1986):. A Hierarchical concept of ecosystems. Princeton University Press. p. 253.ISBN 0-691-08436-X.
  7. Hammond H. (2009): Maintaining Whole Systems on the Earth's Crown: Ecosystem-based Conservation Planning for the Boreal Forest. Slocan Park, BC: Silva Forest Foundation. p. 380. ISBN 978-0-9734779-0-0.