Wp/cnr/Centralna narodna biblioteka “Đurđe Crnojević”

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cnr
Wp > cnr > Centralna narodna biblioteka “Đurđe Crnojević”

Centralna narodna biblioteka »Đ. Crnojević« na Cetinju[1] obavlja funkciju nacionalne biblioteke Crne Gore.

Nalazi se na vrhu piramide bibliotečko-informacionog sistema Crne Gore, što je stavlja u rang evropskih nacionalnih biblioteka sa jedinstvenim i opšteprihvaćenim zadacima očuvanja nacionalne bibliotečke baštine i centralne institucije bibliotečko-informacionog sistema na nacionalnom nivou.

Zadaci[edit | edit source]

Prema Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti njeni zadaci su da: istražuje, prikuplja i obrađuje bibliotečki materijal koji se odnosi na Crnu Goru; izrađuje retrospektivnu i tekuću bibliografiju; objedinjuje i koordinira informaciono -dokumentacionu djelatnost i rad na bibliografijama; vodi centralni katalog bibliotečkog materijala i organizuje centralizovanu katalogizaciju za teritoriju CG; vodi evidenciju biblioteka i biblioteka u sastavu u Crnoj Gori; izdaje publikacije iz svoga djelokruga, stručnu i priručnu literaturu, neobjavljenu bibliotečku građu, kao i rezultate svog stručnog i naučnoistraživačkog rada; vrši opis južnoslovenskih ćirilskih rukopisa; sprovodi konzervaciju i zaštitu oštećenog i ugroženog bibliotečkog materijala; proučava rukopise i stare knjige značajne za našu nacionalnu kulturu; prikuplja publikacije objavljene u inostranstvu o Crnoj Gori; prikuplja publikacije objavljene u inostranstvu, na ma kom jeziku, autora porijeklom iz Crne Gore; prikuplja publikacije objavljene na stranim jezicima od značaja za nacionalnu i opštu kulturu; čuva obavezni primjerak štampanih stvari; vodi centralni katalog stare i rijetke knjige; vrši i druge poslove od zajedničkog interesa za rad biblioteka, kao i druge poslove utvrđene zakonom i aktom o osnivanju.Kao i sve nacionalne biblioteke, tako i Centralna narodna biblioteka je imala zadatak da nabavi, smjesti i sačuva sve što se u Crnoj Gori i o njoj publikuje i njena uloga se sve više razvijala, tako da danas nacionalna biblioteka čini naučnu, kulturnu, istraživačku, prosvjetnu instituciju prvorazrednog značaja.

Digitalizacija fondova[edit | edit source]

U uslovima veoma brzog tehnološkog i telekomunikacionog napretka, posebno razvojem globalne elektronske mreže – interneta, nacionalne biblioteke dobijaju još jedan, veoma bitan i po preporukama relevantnih naučnih institucija presudan faktor za očuvanje nacionalne bibliotečke baštine i pokretnih kulturnih dobara − digitalizaciju fondova i stvaranje zajedničkog elektronskog kataloga nacionalnih biblioteka Evrope.Fond Biblioteke broji oko 1.500.000 bibliotečkih jedinica, a podijeljen je u bibliotečke kolekcije (zbirke). Sastoji se od osnovnog fonda, fonda “montenegrine”, stare i rijetke knjige i periodike, rukopisa, kartografsko-geografske zbirke, zbirke muzikalija, likovno-grafičke zbirke i zbirke sitnog i dokumentacionog materijala. Fondovi su smješteni u dva objekta, koji su označeni kao spomenici kulture: zgrada bivšeg Francuskog[2] i zgrada bivšeg Italijanskog poslanstva[3]. Matična je ustanova za 21 narodnu biblioteku, Univerzitetsku biblioteku i Biblioteku CANU u Podgorici.

Poslovi[edit | edit source]

U Biblioteci se obavljaju svi stručni poslovi na prikupljanju, obradi i čuvanju bibliotečkog materijala prema međunarodnim standardima. Pri Centralnoj narodnoj biblioteci formirane su nacionalne agencije za dodjelu međunarodnih standardnih brojeva:

  • Agencija za dodjelu ISBN broja za monografske publikacije (sjedište Međunarodne ISBN baze je u Berlinu)
  • Agencija za dodjelu ISSN broja za serijske publikacije (sjedište Međunarodne ISSN baze je u Parizu)

U svom sastavu ima i dvije radionice: konzervatorsko-restauratorsku i knjigovezačku.

Od 1989. godine Centralna biblioteka počinje sa automatskom obradom svojih fondova u programu COBISS.

Za sada su to monografske i serijske publikacije (časopisi i novine). Baza sadrži 53000 zapisa i pretraživa je 24 časa na INTERNETU-u. Odnedavno je pri Biblioteci formiran i COBISS centar Crne Gore, sa zadatkom da organizuje i pruži logističku podršku svim bibliotekama koje se žele uključiti u projekat “Virtuelna biblioteka Crne Gore”. Cilj ovog projekta je formiranje jedinstvene bibliotečko-informacione mreže, u koju je do sada uključeno 9 biblioteka (kao I faza projekta). Za II fazu se planira uključivanje svih narodnih biblioteka (s tim da je već u COBISS-u najveća narodna biblioteka u Crnoj Gori – Biblioteka “Radosav Ljumović” u Podgorici). Centralna narodna biblioteka “Đurđe Crnojević” prikuplja i čuva pisano i štampano kulturno nasljeđe Crne Gore, oslanjajući se prvenstveno na obavezni primjerak, koji omogućava izradu retrospektivne i tekuće crnogorske bibliografije.

U Biblioteci se organizuje polaganje stručnih bibliotečkih ispita za bibliotekare, više knjižničare i knjižničare. Budući da u Crnoj Gori ne postoji nijedna stručna škola niti fakultet za bibliotekare, ovo je jedina mogućnost da se osposobi stručni bibliotečki kadar. Takođe, stručna zvanja u oblasti bibliote-karstva dodjeljuje Komisija, koja se formira pri Biblioteci.Centralna narodna biblioteka “Đ. Crnojević” ima bogatu izdavačku produkciju, koja je podijeljena u šest zasebnih edicija: fototipska izdanja, posebna izdanja, bibliografije, bio-bibliografije, serijske publikacije i katalozi. == Reference ==

  1. Centralna narodna biblioteka “Đurđe Crnojević”
  2. Francusko_poslanstvo_na_Cetinju
  3. Talijansko poslanstvo na Cetinju