Wp/cko/Greater Accra Region
| Inception | 23 July 1982 |
|---|---|
| Continent | Africa |
| Country | Ghana |
| Capital | Accra |
| Located in the administrative territorial entity | Ghana |
| Located in time zone | Greenwich Mean Time |
| Coordinate location | 5°45′0″N 0°0′0″E |
| Shares border with | Central Region, Eastern Region, Volta Region |
| Language used | Ghanaian Pidgin English, Dangme, Ewe, Ga |
| Email address | mailto:info@gtarcc.gov.gh |
| Official website | http://www.gtarcc.gov.gh/ |

Greater Accra la awɔrɛ kaan Ghana's administative Region 16,na i de asiɛn awɔrɛ 3,245 square kilometres.[1] I yaa siesiewa i ti 1.4 per cent asiɛn awɔrɛ ni .Yiri la Region beberebe a, bo i jama ti 5,455,692 2021 dɔ na a bu i yaa buwa su ti 17.7 per cent Ghana's n jama kɛrɛ.[2][3]
| Mohammed Adjei Sowah | |
| Area | |
|---|---|
| • Total | 3,245 km2 (1,253 sq mi) |
| • Rank | Ranked 10th |
| Population
(2021 Census) | |
| • Total | 5,455,692 |
| • Rank | Ranked 2nd |
| • Density | 1,700/km2 (4,400/sq mi) |
| GDP (PPP) | |
| • Year | 2013 |
| • Per capita | $5,150 |
| GDP (Nominal) | |
| • Year | 2013 |
| • Per capita | $2,500 |
| Time zone | GMT |
| Area code | 030 |
| ISO 3166 code | GH-AA |
| HDI (2021) | 0.707
high · 1st |
Greater Accra Region n ti miɛ kunu bambaka region asiɛn n su,na i bita 84.7percent miniɛm miɛ n kunu.[4] Greater Accra Region n tii wo Accra a, na yiri kaaki ti miɛ kpiri bambaka bo i wo Ghana fɛn a.
Awɔrɛ n Asiɛn Jɔrɛ
[edit | edit source]Awɔrɛ n Woobiri ni i Anyaari
Greater Accra Region n ni Eastern Region anyaari wo biɛsu bue wɔ, na Volta Region wo wiɛafiiri, na Gulf of Guinea wo fɔmbɔlɔsu, na Central Region wo wiɛatɔɔri dɛɛ bue ni. Ghana asiɛn n kɛrɛ, fa kɔ kabo i tɛtɛrɛ ti barasu, Greater Accra Region dɛɛ fofoe ni ti kaan ni nyiŋgam kɛrɛ a. Bu akpakpaaki i nu awɔrɛ awɔrɛ buru ni nsen(16) wɔ bo bu kɛrɛ la Nkpiɛkpiɛm bo bu niɛ bu su.
Awɔrɛ nyunyumim
[edit | edit source]Awɔrɛ Kandawam
[edit | edit source]- Shai Reserve
- Lakeside Marina Park[5]
- Kwame Nkrumah Memorial Park
- Efua Sutherland Children's Park
Kɔkɔrɔ yoobirim
[edit | edit source]- National Museum
- La Pleasure Beach
- Kokrobite Beach
- Coco Beach Resort
- Cocoloco Beach
- Korle Beach Resort
- Next Door Beach Resort
- Manet Paradise
- Ada Paradise Beach
- Ningo-Prampram Beach
- Rufus Green Parks
- Labadi Beach
- Laboma Beach
- Titanic Beach
- Bojo Beach
- Sandbox beach Club
- Afrikiko
- Bloombar
Teŋgesu Awɔrɛm
[edit | edit source]- National Theater
- Independence Square
- Accra International Conference Center
- Center for National Culture
Asiɛn n Dawa Ataarim
[edit | edit source]- Kwame Nkrumah Mausoleum
- Osu Castle
- National Museum of Ghana
Cɛɛn kpirim
[edit | edit source]edit Gafɔm di cɛɛn Kpiri n bo bu fere i ka Homowo n wɔ, i bu la ka, "wooti ahuɛ." Ahin cɛɛn Kpiri n boori i bu wɔ cɛ. Bu di i fa teŋge su fa kɔ kabo ahuɛ bambaka be yo tɔɔri Gafɔm ŋu barasu ni, i nyuma sɔ afɔ yaannu lɛɛ. I ti diire cɛɛn kpiri wɔ, bo bu di fa kere ka nyini ahuɛ tiɛ n bo yo tɔɔri Gafɔm ŋu n saŋga a sin. Afɔ kɛrɛ, Ga lɛɛanɔfɔm kɛrɛ di nyini cɛɛn kpiri n nasara sala mɔcɔɛ nu wɔ.
Adangbefɔm bo bu fite Ada ni, bu di Asafotu cɛɛn kpiri n wɔ, bo bu kaki fere i ka 'Asafotufiam' ni, i ti afɔnɔɔ luɛtufɔm cɛɛn kpiri bo Adafɔm di i wɔ, bu bo i bu nasara sala nso wohue awieri su wɔ na bu di kɔ ju sala mɔcɔɛ foe bumboori su. Bu di i fa kere kabo bu luɛtufɔm yo diiri nasara barasu wɔ, na bu kaaki fa teŋge bu luɛtufɔm bo bu kaari luɛnu n su. Kabo bu yo na bu sɔn dawa dɛɛ sam bo bu yo yoori n su ni, luɛtufɔm wura dawa dɛɛ luɛtuneŋgem wɔ na bu jina su bu beŋgu su ka bu su tu luɛ dɛɛ su wɔ. Ahin saŋga n gusu nu ye bu fa yo nananu yoowa ma ngbafinim a, nyini saŋga n ye bu fa ngbafinim buka luɛtufɔm su a. Cɛɛn Kpiri n di diire kpiɛ saŋga wɔ, nyini saŋga n ye bu yo bu nananu yoowam bo bu la anunuye n a. Yoowam ni nbem la yoowa n bo bu fa ŋmisi bu tiisu fin ni. Cɛɛn kpiri n anyumboro saŋga la cɛɛn bo Nfɛmɛm tiɛn bu nɔ wɔ, Nfɛmɛm kɛrɛ wura bu fɛmɛyɔ sutura kpakpam wɔ na bu tana fɛmɛya biɛ bo minɛ sɔ i su na bu jama su bu su. Tintindijinafɔm asɛsɛm bo bu fere bu ka 'Asafo Companies' n su Nfɛmɛm kɛrɛ su wɔ, na bu su bo keni ni jue di ni agɔrɛgɔ atingberem su ni deke bo bu tiɛn bu nɔ ni. Nfɛmɛm yo bu beŋgu ansɛ wɔ tiɛntiɛnbunɔ n nu, na bu gɔ nzue na bu kan kabo bu ma bu mɔfɔm jelima barasu.
Dada Jɔrɛ
[edit | edit source]1960 dɛɛ afɔ ni, Greater Accra, bo bu yo fere i ka Accra Capital District ni, yo buka Eastern Region dɛɛ awɔrɛ n su wɔ. Ama, Kpiɛn n bo i niɛ miɛn nfɛmɛm kɛrɛ su ni, yiri yo niɛ Greater Accra dɛɛ bue n su a. Fa i fite 23 July 1982 cɛɛn ni, ye Accra Region Law (PNDCL 26) yiiri Greater Accra ka i yo i tiɛŋgu awɔrɛ a.[6]
Nɔaniɛ n fiteeribiri
[edit | edit source]- ↑ "About GAR – Greater Accra Region". Retrieved 28 May 2023.
- ↑ "Population & Housing Census 2010" (PDF). Ghana Statistical Service. Archived from the original (PDF) on 22 December 2018. Retrieved 31 December 2017.
- ↑ "Greater Accra - Government of Ghana". Government of Ghana. Archived from the original on 17 November 2018. Retrieved 19 May 2019.
- ↑ Songsore, Jacob. "The Urban Transition in Ghana: Urbanization, National Development and Poverty Reduction" (PDF). Archived (PDF) from the original on 15 April 2016.
- ↑ "Lakeside Marina Park". BeautifulGhana. 20 February 2018. Retrieved 11 January 2020.[permanent dead link]
- ↑ "Greater Accra Region - Political Administration". Archived from the original on 2 November 2010. Retrieved 29 September 2010.