Wp/cak/Xsach qana’oj

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cak
Wp > cak > Xsach qana’oj
una celebración de acción de gracias al creador

Ja ri kaxlani’ xesacho’ ri yalan na’oj kichin ri qati’t qamama’. Wawe’ chupam re Chi Iximulew, utziläj na’oj ruma k’a ri nqakanoj rujotayixik richin k’a nqanük’ rub’eyal qonojel chi ch’uti’q chi nima’q nqachäp richin eqal eqal nk’is la k’ak’a na’oj. Rusolik qab’anob’al k’ayew jub’a nub’än ja k’a ri Ajawa’ xkojto’o chub’anik chusolik.

Chupam re qana’oj röj öj Maya’ winäq k’ïy rub’eyal öj k’oj. E k’o ri ajtiko’n, ajpatan samaj, ajq’ojoma’, ajq’ij, ajtz’ib’, ajq’ojo’m, k’amol b’ey, k’exeloma’. Ke re’ k’ïy ruwachinel ri na’oj ri samajela’. Xa ja k’a ri kaxlani xesachon richin.

Ri qaq’ojo’m ri qab’ix xk’oje’ kan pa taq k’echelaj, chupam ri siwan chupam ri juyu’. Xujech’uj kan ri’, xrewaj kan la kaq’iq’ chuqa xuk’waj chuwäch ri kaj.

Ri öj maya’ winäq nk’atzin yan nqak’ül ruwäch ri qaxe’el. Qaxe’el k’oj pa qach’akul, pa qakik’el, pa qana’oj. Xa naqaj k’o wi, xa ja ri nqasöl rij chuqa nqakanoj rub’eyal chupam ri qak’aslem pa tinamït.

Ronojel ri rub’anik chupam ri qak’aslem öj maya’ winäq ri kina’oj qati’t qamama’ man tiqamestaj. Tiqak’waj chupam ri qak’ux. Tiqichinaj. Richin nqaqül, tiqaya’ reqalem rub’eyal pa qak’aslem.

Röj ri öj maya’ winäq jun wi ri qach’ab’äl, jun wi ri qatz’umal, jun wi ri rub’onil ri runaq’ qawach, jun wi ri rub’onil ri qawi’ k’oj ruxolel chi kiwäch ri aj juk’am ya’ ja ri’ ri b’eyal loq’oläj winäq.

Chi kiwäch ri qati’t qamama’ ronojel k’oj rajawal. Ronojel ri nqarayij chuwäch ri loq’oläj ruwach’ulew xa kiximom ki’, kinuk’um ki’. Ri winäq xa ntiqakanoj rub’eyal chi kiwäch ri juyu’, chiköp, k’echelaj, siwan, q’ij, ik’, ch’umil janila kejqalem ri e k’oj chuwäch ri ruwach’ulew chuqa chuwäch ri kaj.

Ajpatan samaj[edit | edit source]

Re jun moloj winäq kib’ini’am ajpatan ajsamaj ri wakami rub’ini’am cofradía k’oj jun jeb’ël rutzijol rutzijob’äl chupam ri qatinamit. Re jun molaj winäq re’ kinuk’um pe rub’eyal ri na’oj chupam ri ruxe’el ri qak’aslem ri öj maya’ winäq. Ja ri kaxlan winäq xkijäl rub’eyal xkiya’ jun rub’i tyox chuchi’ ruma ri’ k’oj kaxlan tzij, k’oj chuqa’ tzij pa qach’ab’äl Santo Domingo Xenacoj, ka’i’ ruwach ch’ab’äl k’oj pa rub’i re tinamït re’.

Xqetamaj yan jun b’anoj, kina’oj ri kaxlan winäq man ütz ra ruk’oxom pa qaxe’el röj öj maya’ winäq. Man nuk’ül ta ri’ pa ruwi’ utziläj k’aslem ri xkiya’ kan ri qati’t qamama’. Re jun utziläj k’utunïk ruxe’el qak’aslem öj maya’ winäq, man tiqamestaj k’a re nimaläj sipanïk kitzib’am kan chuwäch ri ab’äj ja re nk’atzin richin nqaköl re loq’oläj ruwach’ulew chuwäch re jun itzel na’oj.

Wakami xa rik’in nqatzolij ronojel ri qeta’am pe chupam re wuj kichin ri kaxlan taq winäq xa rik’in man ütz ta, nusäch chi qawäch ri rejqalem ri na’oj pa qatinamit. Qasamaj wakami nqachäp ruxe’el ri na’oj pa qak’aslem richin nqanük’ rub’eyal ruk’utunik chike ri ak’wala’ ri e k’o pa taq tijob’äl chuqa ri e k’o pa taq kochoch. Ka’i’ b’ey rub’anom chi qawäch wakami jun kichin ri kaxlan winäq chuqa jun kichin ri öj maya’ winäq.