Wp/cak/Ri jalajöj richin qa k'aslem

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | cak
Wp > cak > Ri jalajöj richin qa k'aslem

Toq yojaläx man qetaman ta achiqe choq’oma, man qetaman ta achike rutzijoxik nib’anpe toq yojaläx, man qetaman ta rub’eyal ri loq’läj k’aslem, toq yoj k’iy pe, pa qaqanima k’o ri etzanem, ri kikotem, ri oq’ej roma’ jun etz’ab’äl, roma’ yojtz’aq, roma yojch’ayalompe qi’ ke ri’, eqal, eqal yojk’astëj chuwäch ri qate’ ruwächulew, nqetamaj ruwäch qate’ qatata` ri ch’aqa qach’alal, nqetamaj ri kina’oj ri winaqi’, ri taq jalajöj qach’alal.

Toq yojb’e pa tijob’äl jun chwi ri qana’oj nub’an pe, nqetamaj niqatz’et jun sik’iwuj, ri yojtzìb’an, Keri’ ri yojch’on pa kaxlan, k’ïy taq na’oj nqetamaj. Ri toq yojb’e pa jun chik tijob’äl ke la Armita, juk’an chïk tinamït, e k’o re ri xtani’ q’opoj,  nkijel ri kitz’yaqbäl, ri kina’ojri k’in ri kite’ kitat’a, majun chïk yech’on ta’. Janila nïm nikina’ chike’, nkimestaj ronojel ri k’utunïk xya’ox chike roma ri kitata’ ri kite’, nkimestaj ak’uchi ri epetenäq wi.

Toq nikik’äm ri ki wuj chin jun nimatijob’äl roma xch’akon taq tijonïk, e k’o re’ ri ixoqi’ ke ri’ ri achi’a, majun nikimestaj ri akuchi’ epetenäq wi  nkina’ ronojel ri kina’oj xyaox, chi ke, nkib’en jun utziläj samaj kik’in ri winaqi’ mayab’, yech’on pa qacha’bäl, yech’o pa kich’ab’äl, majun ye k’ix ta roma’ ri kixe’el, e nimaläj winaqi’, ja ri ke ri’. Janila nima’q taq winäq, nkiya’ ri kik’ux kik’in.

Ri tzij, nu tzijoj re' chin ri qa k'aslem

Toq yek'ule' e k'o re nikib'en étz kik'aslmen, e k'o re majun. Ri étz xa wil po man étz ta, ja re ri k'aslem ri chi qajujunal ni qa kanoj. k'o chi ri k'ulaj nikiya' ponikik'ut ri k'aslem átz achike ri kajkwal, ke ri man itzelta ri kina'oj ri akwala' toq ye k'iy pe, ke ri' man k'ayew ri kik'aslem nkil ta rije' chuqa', k'o chi nik'oje' ri ajowab'' ch'kiw'ch. Ke ri' nib'e raqán ri étz https://www.ajkemab.org/ ri kichin epeten-q chw-ch ri ruw-chrach'ulew.

RI K’ASLEM WAKAMIN.

Ri k’aslem wakamin junchwi, roma’ junchik ri na’oj, xujel ronojel toq xetoqa’ ri kaxlan, rije epeteneq juk’anchik ya’, toq xeok paqa tinamit, Janila jun k’ayewal xanatej, xekamisan, xkiyakan ri ki na’oj ri man qichinta, ri qatit qamama’ xe b’ison, xeoq’, xqipoqonaj ri ki k’aslem, roma’ ri mosoi’ Janila xkib’en chike’, xmajkan chike nojel ri ki ulew, ki qän pweq, tak lajoj xikikwaj, pa ruwi ronojel xkiyankan ri tzij chinri jun nimajay (Iglesia), toq rije man nikib’enta ri achike nikb’ij ri kaxlani’ pon ri ye b’e po yech’ay, yeporox, po nikiya’ k’ayewal pa ki ch’akul (castigo).

Taq lajoj k’ayewal xkib’en chike, roma ri k’a ja waqamin k’o ri jun na’oj ri, k’o ri xib’ir’il, toq majun nikikanujta ri rochoch ri ajaw. Junwi ru b’eyal ri k’aslmen. Xqa mestaj ri ki k’ayiw k’aslemn ri qatit qamama’. Rije Janila jun etamab’el, xqojekan kik’in, Janila xqi tzet ru k’aslem ri kaj, ri qatit iq’, ri qatat’a q’ij, ri loq’olej iq’, ri taq lajoj ch’umilal, nojel ri xesamej kik’in.

Y nojel ri’ xtz’ib’atej pa taq lajoj ab’ej, pa jun wuj jari ru b’ini’an pa kaxlan (códice) chire’, ri qatit’ qamama’ eb’eyon kin ri ki na’oj roma enim aq’omanela, ützilej samajela k’in ri ajilanik, k’in ri ch’umilal, k’in ri qate’ ruwechulew, ronojel ri k’aslem jeb’el chkiwech, nim ri ki q’ij. Chuqa xqitz’iba’aj ki tzi’aqb’äl, pa taq b’ojoy, pa ichinaj, roma’ ri’ ri waqamin qetaman b’a ri ki a’oj ri katit’ qamama’.

Roma ri jun na’oj xoyexkan, man ketamnta ronojel ri ki na’oj ri katit kamama’, eqal, eqal nqetamaj, ri ki k’ojlen.

Waqamin majun chik niqaya’ ru q’ij ri qate’ ruwechulew, ri qatit’ iq’, ri kaj, ri qatata’ q’ij, ri taq lajoj uchuq’a, keri ri qa ch’umilal, man qetamnta ri ni qa kwaj ri qa k’aslme, man qetamante ri qa samaj qa k’amompe, nojel ri ützilej na’oj xk’is, majunchik ri ajowab’elta qik’in,  nojel ru sachonri’ kik’in ri alab’oni’, ri xtani’,.

Ak’ona ri ajob’ab’el kik’in ri nimaq’ taq winaqi, rije nkipoqonaj ri k’aslem ri k’o wakamin, roma’ ri xujel ronojel chuqa ja ri oyonib’el, jun chik k’ayewal chqari’, ri xtani’ ri alab’oni’ chiri’ eko’ wi, achikela ri ni ki tz’et chupan ri ki oyonib’el, majala ri ütz, majala ri itz’el, ri k’ayewal xik’o kan k’a (conflicto armado), ja junan ri ki na’oj ri kaxlani’, xkajota xe kamisex konojel ri aj mayab’ winaq, man xe tikirta’ taq lajoj ri k’ayewal ki k’oisampe ri katit’ qamama’.

Ronojel ri ni ximiteq ri na’oj k’o wakamin, ek’o re’ man ützilejta ri k’aslem, roma’ chqari’ xjalatej ri ki tz’iaqb’el ri xtani, ri alab’oni’, jun chik ri ki na’oj, ri ki wi nki qwpij, nki kanuj ka’ka taq na’oj ri, ka’ka ki wech. K’ayiw ri k’aslem wakamin.

Keri chuqa man nojelta sachneq’ eqal, eqal, niki k’utpe ri ki na’oj ri katit kamama’ pa taq lajoj rijob’el, ek’o ri xtani’ re, ri alab’ni’ re, jeb’el niki k’axaj ri k’ojlem ri k’aslemal ojer.