Wp/bci/Bettié
Bettié ti blɔfuɛ klɔ kun m’ɔ o Côte d’Ivoire i wia afiliɛ lɔ lika’n nun’n, ɔ o Indénié-Djuablin'n i reziɔn'n nun lɔ. Bettié ti komini, nin suplefɛktir, nin depaateman kun klɔ bo bia.
Fluwa suanlɛ
[edit | edit source]Bettié sɔli klɔ'm be su suklu klikli 7 nga be takali be’n, be nun kun, kɛ ɔ fɛli i afuɛ 1890 nun, ɔ nin Assinie, Grand-Bassam, Mossou, Tabou, Jacqueville, be kwlaa nga be o jevie nuan lɔ'm, ba nyanman be tiaun like klefuɛ, yɛ be suklu ba'm be ti kɔe 200 mɔ be klɛli be be dunman afuɛ 1895 nun.
I wun ndɛ
[edit | edit source]Louis-Gustave Binger nin Treich-Laplène be juli Bettié lɔ afuɛ 1889'n i masi sra'n i le 12 su. Klɔ'n su famiɛn'n Bénié Couamié siesieli cɛn dilɛ dan kun fa sɔli be nun : “Kɛ be juli lɔ’n, ɔ'a diman miniti blu nan kplɛ kpli'n wa tɛ, be tili nnɛnwɛ'n i tɛlɛ, sran'm be boli kpanlɛ’n i bo, yɛ Bénié Couamié finin i nzue'n i nuan lɔ fiteli ɔ, drapo kun nin su jue be dunmua i yrun, ɔ wlɛwlɛli i wun klanman kpa, i ninnge'm be ti foko nin nnɛn ndrɛ mɔ be yili i erɔpu lɔ'n”.
Famiɛn’n fali be ɔli i tranwlɛ'n nun lɔ. I sin’n, Binger nin Treich be wunnin sua kun mɔ be kplɛnnin kɛ Erɔpu lɔ sua sa. Sran nɲɔn sɔ’m be jasoli klɔ’n su afuɛ 1889'n i Masi sra'n i ya cɛn mɔ t le 15'n su.
Be sasalɛ’n nin tranlɛ kpa'n nun ndɛ
[edit | edit source]Afuɛ 2025'n i fevrie sra nun’n, kɛ Bettié lɔ gbanflɛn nin zandali nga be o lɔ'm nɛngan tɔli be afiɛn’n, nvle uflɛ nun ndɛ kanfuɛ Léon Kacou Adom m’ɔ fin lika sɔ’n nun’n, ɔ dunnin mmua nan ba yacili gbanflɛn 103 nga be trali be’n, be nun 98 be nun. Be yili sika kotokun akpi 7 be mannin kɛ be fa siesie sran'm be afiɛn.