Jump to content

Wb/nia/Teteholi Ana'a/Amada Salaŵa Holia

From Wikimedia Incubator
Wb > nia > Teteholi Ana'a > Amada Salaŵa Holia

2.1. Gambatönia

[edit | edit source]

Amada Salaŵa Holia fo'omonia, larisenia Ina Silewe Amozua, datölu nonora simatua: 1) Hiawalani Adu, 2) Gözö, 3) Ho.

Samösa zi'alawe töinia Silewe Lani. Gaö so ira laŵa ba Teteholi Ana'a, ba lania si sawenaita. Ahatö meföna mbanua Teteholi Ana'a, ha fitu bosi nora wa'alaŵa moroi ba danö si so ya'ita nitaraida.

2.2. Oroisa Zokhö Nifa'ema Anöwö

[edit | edit source]

Samuza ma'ökhö, ahulö sibai, tumbu luo humaga moroi ba gabölata. Amada Salaŵa Holia ilau tumataro ba dane-dane nomonia maefu ba gabölö. Löna itötöna, humeu-heu laŵa-laŵa. Sageu ganöwö si döfa afia, si döfa behua ma manuge laŵa. Humede ganöwö si döfa afia, ilau famanö-manö, ""Hai Holia, Ho Salaŵa Holia! Hu Salaŵa Himatua! Ho Salaŵa ba lania!"

Yazö goroisa zamakhoi sokhö, samakhoi sindruhua. Laŵa lani Sanetua. Tuha Salaŵa So'aya, Tuha Salaŵa Howatua, sindruhua erenua. Ambö nahia ba Teteholi Ana'a. Gömambukhi danö, mae na la'ambukhi tambu ba wamazökhi bowoa.

Gö akhömö, gö anakhö-nakhö siŵa luo, siŵa boni tobai gömondri ba na'ua. Yamondra'i lela guliu mosigu-sigua. Famobörönia, si'oföna gömesosi ndra'i watönua ba gabera.

Na moa hö'ö, gömesosi ndra'i watönua ba gabölö, gömofuloi mae sigu-sigua simane tambu sombuyu-mbuyu, mae fa'ebua damböni mböra. Gömesosi da'io kabera kabölö, gömofuloi mane fa'ebua harita. Gömesosi tötö'au gömofuloi mane fa'ebua nawua rigi-rigia. Gömesosi wahau ba gabera, gömofuloi mane fa'ebua gelera. Gömesosi wahau ba gabölö, gömofuloi mane fa'ebua gadulo manua. Gömesosi, gömofuloi mane okhöa. Gömesosi, gömofuloi mane bowoa siŵalu. Gömesosi, gömofuloi mane fa'ebua mbowoa si'öfa. Gömesosi, gömofuloi mane bowoa si matona dumba. Gömesosi, gömofuloi mane bowoa si sadumba. Gömesosi, gömofuloi mane fa'ebua göndra ana'a.[1] Gömesosi, gömofuloi mane fa'ebua lösua. Gömesosi, gömofuloi ebua mane kawalia. Ba zi siŵa naluo göhumalö geu, gömböwöi, gömbömbözi ya'awali tanö nahia gaurifa ndraonou si datölu simatua. Gödumada ira tou na ma awali ölia tanö.

Amada Salaŵa Holia ikaoni gere si fatema laŵa khö Laŵalani Sanetua, töinia Amada Ndrohutanö. Ibe'e zumane maso-maso, be'elö analulua, sageu mbawi safusi ba sambua manu safusi ba siŵa mbua mböra wawayasö.

I'o'erei, ibözi wondrahi akhea, ibözi wondrahi hoya, awalia Duada, mo'aha Tuada Salaŵa Huwatua.

Me ma awali wo'ere, mofanö humombo Ganöwö si döfa afia, Anöwö si döfa behua, i'otahösi gabölata luo, möi ya khö zamatene ya'ia khö zokhö ölia ba lania si siŵa wenaita, ba waroga siyaŵa-yaŵa ba tete laöhö tawuyua, laŵa ba zi tobinia. Gaö so ndra Luluö sanöni Samoata, Zihorafia, Siböndraia, Mokaelömi, So'afia lani.

Ifuli sui so ganöwö si döfa afia, anöwö si döfa behua, iŵa'ö "Yai goroisa. Fökhöu Salaŵa Holia, ya löna awölö, ha fökhö fanakhö-nakhö, fökhö gömana. Izö ine tobai gömondri ba na'ua siŵa naluo wa'ara."

Ba hö'ö i'oturagö, ifamene'ö khö Namada Salaŵa Holia wanohalöŵögöi famo'ata. Ha tölu luo, tölu mboni wa'ara, ahulö sibai, asioho luo ba gabölata, ibörögö fökhö namada Salaŵa Holia, mozino-zino gulinia ba anakhö-nakhö, gane laŵa ba malige nomonia nifolasara, löna awölö, tola mana ia. Siŵa luo, siŵa mboni tebai mondri ya. I'erenu, i'o'ö goroisa Laŵalani Sanetua. Tobai la'ondrasi ya niha bö'ö, ha Amada Ndrohutanö, Ere Sifatema Laŵa zi tola famanö-manö khönia. Ba ha Inada Silewe Amozua, Ina Silewe Lehemia, zi tola mondroro önia.

2.3. Famadani

[edit | edit source]

Me irugi siŵa naluo, siŵa mbonia, mondra'i ya. Si'oföna isasa'a, i'esosi lalu'a dönunia ba gabera, ofulo mae sigu-siguna, mane fa'ebua nawua mböra. Isasa'a, i'esosi lalu'a dönunia ba gabölö, ofulo mane nawua harita. Isasa'a, i'esosi mbölökhania ba gabera, ofulo mane nawua rigi-rigia. Isasa'a, i'esosi mbölökhania ba gabölö, ofulo ya mane kelera. Isasa'a, i'esosi gahenia ba gabera, ofulo yamane bua mbowoa. Isasa'a, i'esosi gahenia ba gabölö, ofulo yamane fa'ebua mbua mberua. Isasa'a, i'esosi ofulo yamane fa'ebua gadulo manua. Isasa'a, i'esosi tötö'ania si tambali ba gabera, ofulo yamane okhöa. Isasa'a, i'esosi tötö'ania ba gabölö, ofulo yamane fa'ebua mbaruzöa. Isasa'a, i'esosi sui, ofulo yamane fa'ebua mbowoa siŵalua. Isasa'a, i'esosi sui, yamane fa'ebua nawua zekhula. Isasa'a, i'esosi sui yamane fa'ebua bowoa si'öfa. Isasa'a i'esosi sui, yamane fa'ebua mbowoa simatona dumba. Isasa'a, i'esosi sui, ofulo yamane fa'ebua mbowoa si sadumba. Isasa'a, i'esosi, ofulo sui yamane fa'ebua göndra ana'a. Isasa'a, i'esosi sui, ofulo yamane fa'ebua lösua. Isasa'a, i'esosi sui, ofulo yamane fa'ebua gawalia, ifadöni zide-ide tobali ebua, irugi zi siŵa naluo, siŵa mbonia, iböhölia, manumbasea.

2.4. Foriwua

[edit | edit source]

Fatua löna na iböbözi danö Amada Salaŵa Holia, iwöwöi sara mbago-bago ba sara mbözi-bözi. Amada Salaŵa Holia, ibe zumane fasömbata, maso-maso, analulua, awalia, anaröfia, itaba sageu mbawi safusi, sageu manu silataona safusi ba fawayasö soyo, siŵa mbua, mae okhö wawayasö sasoso. Sara wondrahi akhea, ihalö nene dawuo sa'usö hala, iroko, ibe'e ba guri sörömi, ma ibe'e ba iwawö meza nikholo sofulo-fulo, tölu rozi nafo nibizi.

Simana wama'oli foriwua: ba gabölö afo nibizi, ba kabera maso-maso ba ba dalu afo niroko ba nene.

Andra foriwua. Labe'e fasumaneta simana na:

  • Na faöli ma mowatö nono zi'ulu
  • Fananö wakhe
  • Fusö newali
  • Na awali zi'ulu
  • Fa'ulu zi'ulu ba si'ila, ono mbanua
  • Fobehu zi'ulu
  • Famihara zi'ulu [2]
  • Foriwu na latanö nowi. Itebu simatua felendrua sinebu, ifasui mbörö duhe ba itanö fo'omonia. Ösi mbatö si'alawe.

2.5. Famözi Fondrahi khö Namada Salaŵa Holia

[edit | edit source]

2.5.1. Fanandrö Analulua

[edit | edit source]

Da ubözi wondrahi akhea,
Da ubözi wondrahi hoya,
Ho Laŵalani Sanetua,
Ho Tuha Salaŵa So'aya,
Ho Tuha Salaŵa Howatua,
Gaö so ya laŵa ba lania,
Gaö ba lania siŵa wenaita,
Ba waroga si yaŵa-yaŵa,
Ba waroga si lö tanea,
Zi sandroro hö analulua,
Zi sandroro hö anandröŵa.

2.5.2. Fanandrö Owalia

[edit | edit source]

Da ubözi wondrahi akhea,
Da ubözi wondrahi hoya,
Ae dou'ö wa'ebuania,
Ae dou'ö nau-naunia,
Ae dou'ö wolo-wolonia,
Ae be wohili fobanua,
Ae be za'ogo fo'elea,
Ae fabawa danö folösua,
Ae be zalo'o fondrasoa,
Ae be wanuzu sanaerea,
Ae be zobatu fohösia,
Ae be zanösö fo'umbua,
Ya mo'ulua, ya so na'ua,
Ae be zanamö soharoa,
Yamohohou, yamagawua,
Fawaci guro lagasia,
Fafali mbaeŵa sasoloa,
Fasui zawakha soharoa,
Oya'ö walo molowua,
Hawui ndroi sohuna-huna,
Hawui danömö zondru'ua,
Hawui danömö zinanöa,
Ae be zondraha sohogua,
Ya tumbu mböwö, so wösia,
Ae fo'aŵöni, eho sebua,
Manawa danö so ölia,
Fo'ani noho tawuyua,
Fa'oho laŵa lagobia,
Fehombo laŵa zo'afia,
Foloi danömö zanugea,
Anandröŵama owalia,
Khö Laŵalani Sanetua,
Khö Duha Salaŵa So'aya,
Khö Duha Salaŵa Howatua,
Boto woriwu sitölua,
Foriwu tölu zi sambua,
Maduwu zinata mbawa,
Maduwu si FAHALATA,
Ho sindruhua ae fonosoa,
Ho sindruhua ae fohanua,
Ho sindruhua ae hawusia,
Zi sandroro hö analulua,
Zi sandroro hö fe'owalia.

2.6. Famamago Tambu

[edit | edit source]

Laŵa'ö niha me föna: 1) Hoho, 2) Manö-manö.

2.6.1. Mambu tanö Zalaŵa Hölia

[edit | edit source]

Mambu tanö Zalaŵa Holia, iböbözi Silewe, awania ifa'ese iŵöwöi nahia gahe. Ihalö geu fösi Amada Salaŵa Holia, isisila, i'ani faoma ölia ifamalö laha-laha wanuna. Itou'ö dambu ba laha-laha andra si ma iböwöi simae fa'ebua gawaöli, iböbö faoma fatambali. Ifaogö sara mbago-bago ba sara mbözi-bözi dambu. Idada tou ba laöhö tawuyua, ihie faoma böbö ölia, ifaböbö ba geu sasolo, me idada tou manaŵa-naŵa mane daulu-daulu tou dambu khönia. I'osisi gölia irugi tou ba laha-laha si so tambu khönia. Ibabago me iböbözia, awolo ya mane tete zöu bagoa, ibabago me iböbözia, awolo mae niru wakhea. Ibabago me iböbözia, awolo ya mane tete naoma-naoma. Ibabago me iböbözia, awolo ya mane tete golosoa. Ibabago me iböbözia, awolo mae nahia nomoa. Ibababo me iböbözia, awolo ya sambua zi öfa alahoa. Ibabago me iböbözia, mo'awolokha ya sadumba mobenua. Manumbase ya öfa naluo, öfa mboni. I'aneragö khoi-khoi ni'oturagö Ganöwö si döfa afia.

2.6.2. I'anenugö Zalaŵa Holia

[edit | edit source]

Me aefa zi öfa naluo, öfa mbonia, aero-aero ibabago i'anaröfi ganandröŵa analulua, ha ni'anenugö. Ibabago me iböbözia Salaŵa Holia, mo'awolokha ya matona urö mobenua, Ae dou'ö wa'ebuania, ae dou'ö nau-naunia.

Ibabago me iböbözia Salaŵa Holia, ebua anau mo'awolokha ya sagurö mobenua. Ae be wohili fobanua! Ae be za'ogo fo'elea! Ae be zalo'o fondrasoa! Ibabago me iböbözia Salaŵa Holia, ebua anau mo'awolokha zi sambulu mobenua. Ae be wanuzu sanaerea! Ae be zobato sohösia! Ae be zawakha folösua!

Ibabago me iböbözia Salaŵa Holia, ebua anau mo'awolokha, mo'ata-ata, manahe-nahe, zisagaŵa ya dafulu monowia. I'anenugö:

Ae be zo'umbu fanösöa,
Ya mo'ulua, ya monahia,
Ae be zonamö soharoa,
Ya mahohou ya mogawua.

Ibabago me iböbözia Salaŵa Holia, ebua, anau, tedou, mo'awolokha, mo'ata-ata, manahe-nahe, ya mane gaŵa nowi zi sara hilia. I'anenugö:

Hawui guro folagasia.
Ya fafali mbaeŵa sasoloa.
Fasui ya namö sawakha soharoa,
Nafulu walo solawua.
Hawui zondroi sohuna-huna,
Ae fawazia mane'enea.

I'anenugö:

Ae ebua'ö, ae anau'ö, ae fo'ata,
ae sahe zi siwa hilia.
Ae ebua'ö anau'ö, ae fo'ata,
ae sahe zi siŵa bawa danö, awolo'ö.
Löna e farono zi faöndrua,
löna e farono zi fau'i fabölösia.
Hawui danömö zondru'ua.
Ae be danömö zinanöa,
Ae be zondraha sohogua.
Ya tumbu mbawö sowösia.
Fo'awöni, so geho sebua.
Manawa danö so ŵeŵe ölia.
Fo'ani noho tawuyua.
Fa'öhö laŵa lagobia.
Fehombo laŵa zo'afia.
Foloi danömö zanugea.
Ae be wanali haga me aekhua,
Ae be wanali zulu arurua.
Anandröŵa analulua
Khö Laŵalani Sanetua.
Anandröŵa owalia
Khö Duha Salaŵa So'aya.
Anandröŵa anaröfia
Khö Duha Salaŵa Howatua.
Boto woriwu sitölua,
Foriwu tölu zi sambua.
Maduwu zinata mbawa,
Maduwu si FAHALATA.
Ho sindruhua ae fonosoa,
Ho sindruhua ae fohanua,
Ho sindruhua ae hawusia.
Zi sandroro hö mato föfö,
Zi sandroro hö tonia mbörö.

2.6.3. Hoho Zi'ulu me föna

[edit | edit source]

Amada Salaŵa Holia,
Ibago danö sawoloa,
Ibözi danö nitaraida,
Nahia zi tölu simatua.
Be khöma wanali haga, me aekhua,
Be khöma wanali zulu arurua,
Mae böra ba ndrasa fabalia,
Gane laŵa föna ba lania,
Gae ba Teteholi Ana'a.
Börö hö isahe föna ifo'ata.

2.6.4. Versi bö'ö

[edit | edit source]

Famobörö wanutunö ya'ia:

Tuada Salaŵa Holia, gaö so ya ba Deteholi Ana'a. Mofökhö ia siŵa boni wa'ara. Me döhö wökhönia, isasa'a lalu'a dönunia sondra'i. I'ofuloi mae böra wa'ebua. Isasa'a sui, ofulo mae harita. Isasa'a sui, ofulo mae fino wa'ebua. Isasa'a sui, ofulo mae okhö. Isasa'a sui, ofulo mae baruzö. Isasa'a sui, ofulo mae bowoa. Isasa'a sui, ofulo mae kaŵali.

Ilau manera-nera Tuada Salaŵa Holia, Na simane, da ufazökhi, gumböbözi, u'ambukhi, gumbali'ö tanö sambua mohulo nahia ndraonogu si datölu. Andrö laŵa'ö ba manö-manö ma ba hoho, Mambu tanö Namada Holia, momböi tanö Zilewe, awania ifa'ese iwöwöi nahia, ifesu ölia. Idada tou ba laöhö tawuyua. Iböbözi, tebolo mae tete mbola-bola. Iböbözi sui, tebolo mae tete dowa. Iböbözi sui, tebolo mae tete goloso. Maoso ya, ifurui, ibase'ö ua. Iböbözi sui, ma'ökhö ia, awolo mae nahia nomo. Iböbözi sagaŵa, sambulu benua. Iböbözi sui, awolo sambua tanö, sambua hulo.

Tobali siŵa naluonia wamöbözi. Ero-ero iböbözi, sambua bago-bago, fabölösi ia imane,

Dou'ö nau-naunia,
Dou'ö wolo-wolonia.
Ae be nidanö fona'ua.

Mana iziloi ba danö ba itohugö wanguma'ö,

Ziloi za'ogo fo'ulua,
Fohili nahia fobanua.
Be mbawa danö arurua,
Fo'iri ndraso alo'oa.

Ifuli ya Amada Salaŵa Holia laŵa ba Teteholi Ana'a, ilau mamoni dua kali öfa naluo, dua kali öfa mbonia. Gaö i'agö wamoni ba niba'a tobinia laŵa ba malige nomonia nifolasara, ahöwö gamonitania, itohugö halöŵönia ifo'ata-ata.

2.6.5. Fanada ononia si datölu

[edit | edit source]

Moroi gane laŵa ba Teteholi Ana'a ba lania si sawenaita, Amada Salaŵa Holia, larisenia Inada Silewe Amozua, Silewe Mburusia. Tölu nonora simatua: 1) Hiawalani Adu, 2) Gözö, fo'omonia Rai Sahoni, 3) Ho, fo'omonia Sa'usö La'a. Andrö laŵa'ö ba manö-manö,

Idada raya Hia,
Idada löu Gözö,
Idada Ho ba Ndroi Gidö,
Ya'ia börö zanatulö.

Me no i'awalisi tanö, nahia wa'auri khö ndraononia si datölu, ba idada ira tou. Amada Salaŵa Holia, si'oföna idada ndra Amada Tuada Hiawalani Adu faoma larisenia, lehemiania, Inada Samihara Luo. Idada Hiawalani Adu gamaudu mbewe nasi ahatö ba luaha nidanö Susua ba i'uröi lawa idanö si sara andre, irugi laŵa Zifalagö Gomo, "Idanö si sara", ya'ia idanö Gomo. Ma iwöwöinia Laowo tölu nawua. Gaö la'agö baka daru-darua. Labe khöra

2 mbulu nufo
2 dandraya
2 gambala
2 rozi mbelewa
1 mbelewa gari
1 doho
1 mbaluse
1 dolögu
1 mbola-bola nafo zi'alawe
1 wamoe
2 danömö zai'ötö
2 danömö gae
2 danömö zagu
samböbö danömö gowi
sadumba danömö wakhe
2 tandri danömö rigi-rigi
sambua zi'öfa danömö harita
2 geu nono mbawi
2 geu nono manu
2 geu nono nasu
2 geu mao ba tanöbö'önia

Tölu laowo me tölu ndra matua nidada moroi ba Teteholi Ana'a. Me ma awali lafo'ösi laowo si tölu, ba iböbö ölia dua rozi zi sambu-sambua laowo, föna zimatua furi zi'alawe.

1. Idada raya Hia, Hiawalani Adu gae ba Zifalagö ba Gomoa, ba Gomo ba Mbörönadua. Safönu tanö na'ötöra, na'ötöra zamiha siliwua.

2. Idada Namada Gözö ba Inada Rai Sahoni löu lata, gane ba Mozöi sotambu, solöna, gae ba ndraso so'alo'a, fetahö Gawa'ai so'ulihoa, na'ötöra e zafönu tanö, na'ötöra e zi faliwu wa'oya.

3. Iadada Namada Ho ba Inada Sa'usö La'a, Ria Mbarasi, ba dalu, gane ba mbewe idanö Ndroi Gaidö. Ya'ia mbörö zanatulö, solomö töla safatö. Na'ötönia zafönu danö, zifaliwua samiha-miha.

Versi bö'ö:

Idada Ho sanatulö gane ba luaha idanö Ndroi Gaidö, fetahö idanö sitofatö. Ya'ia zolomö töla safatö.

Ha siŵa luo, siŵa mbonia me larugi tou iraononia si datölu, tebura moroi laŵa göra tawö mbanua si tobai alö. So gamonitania si ma ifakhoi Sokhö: 1) Tönöni zi tola, 2) Tönöni zi tobai. Na ötaba öu, ha mae tuturu wa'ebua. Tobai gömebua'ö. Ha nitaba, tobai gömbahaini, tobai göwahögö nikhu mbalatu. Andra nifotöi fasawösa. Ya mendrua mowua nohi wa'ara göra tawö mbanua si tobai alö.

Ha samuza ma'ökhö matö ilabu teu sawölö. So niha samösa töinia Etebu. Töi nösi mbatönia Sönö Mbulu. Dörö ba zi ma'ökhö hö löna öra, olofo ira. Maoso ira me larugi, lababahaini, fa'aösöra. Amada Etebu ma ihuta huke, ma aetu. Me ma aetu huke dawö mbanua si tobai alö, ma manaoka laŵa ba dalu mbanua sambö mata, ma ifuli ihalö si'okhö same ya'ia.

Ya'ira, si darua andre, ma lasawö goroisa khö Laŵalani Sanetua.

Laŵalani Sanetua,
Tuha Salaŵa So'aya,
Tuha Salaŵa Howatua,
Zalöna ölia, me maso ia,
Zi siŵa na'ötö löna Holia
Zi siŵa wenaita löna so Hia.

Börö hö'ö lafa'alaigö ya niha, Halokha khöu, ö'asogö khöda watoriwö dödö! Fabali dödöra, löna fahasara dödö. Fabali-bali ira, so zofanö situgu raya, so zi möi löu, ba gaekhula, ba gabölata luo, la'alui danö naihara la'ohalöŵögöi zoguna balazo sero ma'ökhö.

Fabaliŵa lala

[edit | edit source]
Olayama Teteholi Ana'a
  1. Teks asli: gondra ana
  2. Famihara: Na no ifazökhi nadu Si'ulu moroi ba manawa danö si sökhi si lö afatö hogu, si lö sikhö. Aefa da'ö 1) tola mamahowu'ö (itefe idanö), 2) tola manelifi ia, 3) tola ilakha'ö, me no tobali ia Ono Laŵalani Sanetua