Jump to content

Wb/nia/Fangifi

From Wikimedia Incubator
< Wb | nia
Wb > nia > Fangifi

Samuza ma'okhö, so samösa ndramatua si no atua sibai si mukoli ba gulidanö. I'andrö ena'ö tola manofa mörö ia ba nomo samösa niha sohalöŵö ba danö.

"Tola, le," imanö niha sohalöŵö ba danö ba sokhö omo da'ö. "Omuso dödögu ba wanema'ö ya'ugö—hiza'i hadia edöna ndra'ugö famanö-manö sara wongi manö?"

"Lau, ulau famanö-manö. Tehegö khögu molombase ba da'a," imanö niha satua da'ö.

"Lau, ae yomo," iŵa'ö sokhö omo.


Me no itehegö khönia sokhö omo, ba möi yomo niha satua da'ö ba ileagö ia ba mbaku-baku si so ba dete nawu.

Lö ara, mohede khönia zokhö omo imane, "Fa'anö'ö, ya'ugö tome nifosumangema. Talau manga bongi. Ba tutunö khöda zambua manö-manö."

Itema li zokhö omo niha satua da'ö imane, "Baloi ua, abölö sökhi na ututunö mahemolu sihulö wongi."

"Lau, dali ndra'ugö," imanö sokhö omo.

Aefa manga ira ba lalau mörö. Ba wemörönia ba mangifi niha satua da’ö. I’ila so dua rozi lili sohaga föna gambara nadu ba dua ngawua wofo sohombo bakha ba nomo. Gasa-gasa da'ö, owökhi dödönia. Andrö möi ia tou moroi ba warate, möi ia ibadu nidanö. Me no möi ia tou moroi ba warate, i’ila mbayakomo sanana ba zalo. Ba me ihatö’ö ia ba meza ba wamadu idanö, i’ila oya dalaho manaoka-naoka ba mo’ao-ao yawa ba dete meza da’ö.

Aefa da’ö ba ifaigi nono sia’a zokhö omo, ba gotalua nono matua sia’a andrö ba fo’omonia so sara gulö. Aefa da’ö ba ifaigi nono nomoro dua zokhö omo, ba ba dete wo’omo nono matua nomoro dua zokhö omo da’ö so sara mao ba ilau meha ba wetahö nono matua nomoro dua da’ö. Aefa da’ö ba ifaigi nono nomoro tölu zokhö omo, ba gotalua nono matua da'ö ba fo’omonia no mörö samösa nono matua. Ahöli ba tobali dödö niha satua da’ö ba ngawalö ni’ila nia da'ö, lö ikhamö fangera-ngerania.

Aefa da’ö ifadege ia ba ileagö ia ba zinga nahia wolokhoi rigimbanua. Ba da’ö irongo li so’ao,

“Talifusögu alawe! Talifusögu alawe! Ae ba da’a, halödo!”

Aefa da’ö möi ia ileagö ia barö göli, ba irongo li tanöbö’ö, “Dönido baero ba fuli taru'ödo!”

Aefa da’ö ileagö ia ba zitambai kuali, ba irongo li we’ao, “No tesaita ndra’o ba zilötö! Aekhu ndra’o moroi ba zilötö!”

Aefa da’ö, ifuli ia bakha ba nomo.


Ba zihulö wongi, mohede zokhö omo, imane: “Iada’a tutunö manö-manöu.”

Itema li zokhö omo niha satua da’ö, imane: “Lö ututunö khöu manö-manö, ha sindruhu ututunö khöu. Hadiö ö’ila hadia ni’ilagu ba wangifigu?”

“Hadia da’ö?” isofu sokhö omo.

“U’ila dua rozi lili mohola föna gambara nadu ba dua ngawua wofo sohombo-hombo bakha ba nomo,” imanö niha satua da’ö.

“Sihombo sanöröi da’ö ba dua mala’ikagu,” itema linia niha sokhö omo.

Itohugö niha satua da'ö, “U’ila göi so sageu gulö ba gotalua nonou matua sia’a ba fo’omonia.”

“Tandra da’ö me’asese fa’udu ira,” iŵa'ö sokhö omo.

“U’ila göi nonou matua nomoro dua, so sageu mao ba dete wo’omonia, ba mao da'ö ilau meha ba wetahö nonou matua nomoro dua.”

“Eluaha da’ö," imanö sokhö omo, "lö khöra fa hasara dödö, ba ira alawe da’ö edöna ia ifa’ala wo’omonia.”

Itohugö nasa niha satua da'ö, "Aefa da’ö, u’ila nonou matua nomoro tölu, ba gotaluara wo’omonia no mörö samösa nono matua."

Itema li nia sokhö omo, “Da’ö tenga ono matua, hiza'i mala’ika. Da’ö mbörö wa fa’aurira afönu fa’omasi ba hasara dödö.”

Manofu khönia niha satua da'ö, “Ba hana me möido tou moroi ba warate, u’ila so mbayakomo ba zalo? Ba me möido mamadu idanö, u’ila dalaho ba dete meza?”

Itema sokhö omo, imane, “Da’ö mbörö, ira umönögu lö la’ehao nomo, ba lö lalau mangandrö me labe’e nidanö ba meza.”

“Urongo göi li si’ao ahatö ganuhi iwa’ö, 'Talifusö, ae ba da’a, halödo.'”

“Da’ö mbörö, iraonogu lö lafangawuli wakake ba nahiania, ba lö lalau mangandrö sinangea mufalua.”

“Aefa da’ö urongo li barö göli, iwa’ö, ‘Dönido baero ba fuli taru’ödo.’”

“Da’ö mbörö," imanö sokhö omo, "famasa göli da’ö no tefatutue, lö atulö.”

“Ba urongo göi li ba zinga kuali, imane, “No tesaita ndra’o ba zilötö! Aekhudo moroi ba zilötö.”

“Eluha da’ö,” i’osindruhugö wanena sokhö omo, “Na matedo dania, adudu fefu ngambatögu.”


Nifa'anö: ???

Nitöngöni

[edit | edit source]

Omuso dödögu na öfazaewe nidunö-dunö andre ba media sosial ma Internet. Hiza i be'e fao gumbu heza tehalö ia. Be ba gahe zura: Moroi ba Wikibuku Nias. Nifa'anö ???. Aila ita ba niha na lö öbe'e gumbunia, me öhalö töiu zi tenga töiu.

Fabaliŵa lala

[edit | edit source]

Bale zato: OlayamaAngombakhataBawagöli zatoMonganga afoNahia wamakoriNga'örö spesialNgawalö wanoloSafuria tebulöSanandrösaSangai halöŵö