Wp/maz/Lipe

From Wikimedia Incubator
< Wp‎ | maz
Wp > maz > Lipe
Lipe
San Felipe del Progreso


Nu Jñiñi Lipe ne Ts’ib’onrro, nu tr'a jñiñi b’úb’ú jango pedye ne jyarú ts’ike xoñijomú nu chegui kja Xanxkua. Ne xoñijomú me b’úb’ú na punkju e tr’aloma ñe ko xi ts’ike. Yo jñiñi ko b’úb’ú kja ne Ts’ib’onrro ngejeji dyech’a naja; nuko dyech`a bꞹbꞹji a manu jango pedye ̸ ne jyarꞹ ne chuuji: Almoya de Juarez, Donato Guerra, Pameje, El Oro, Ne Mbaro, Jyapjú, Nguemurú, Ne jñiñi, Temascalcingo, Zúni, Villa de Allende, en Villa Victoria, y uno en Zitacuaro kja ne jñiñi e Michoacan. Ne jñiñi ngueje naja nu na tr`anojo ñeje ne Jijipilco. Nu i`n jomꞹ tuu (856.05) jnincho tscha ñanto, otro tsicha kms. Cuadrados.

Ne jomꞹ b`ꞹb`ꞹ a nrrubu̸ ko ne jñiñi ñe chꞹꞹ Queretaro ko ye jñiñi Acambay ñe Timilpanꞹ ko b`ꞹb`ꞹ kja ne ts`Bonrru; kja manu e Sur chebi ko ne de Bcerra, Valle de Bravo e Ixtapan del Oro; kja jango pedye ne Jyaru̸ cheeji ko e Temoaya, Jijipilco ñeje Morelos; kja jango kichi ne jyarꞹ b`b`ꞹ ne jñiñi nu ne chuu e Michoacan.

Ne xoñijomꞹ jango b`ꞹb`ꞹ na punkju e tr`aloma neje e tr`eje ko me na maja ku ne chuu Sierra Madre occdental, cheejui ko ne Cordillera Neovolcanica; ga kjanu o tee ne tr`atra jñiñi ,Mbaro ne ne oro. Ñeje ri totr`uji na punkju e b`atr`ꞹ ku ne chuu lerma ku piogꞹ e nrreje kja ye jomꞹ kja ye ngꞹmꞹ nu yo ne chuu La Gavia, nu tr`areje lajas, ne tr`areje Malocotepec ñeje la Cieneja.

Nu ne jomꞹ na pøtru dya ga jee, me na mee dyojoji e xijomu̸. Neje b`u̸b`u̸ e jomu̸ jango tee ye saa ko echiji nguekua ra jñoruji. Pøtruji na punkju e dyoxꞹ neje echiji na punkju e saa nguekua dya leja tee yo e dyoxu̸ ñeje ye saa ñe pjiño dya kja b`ꞹb`ꞹ ne pjantr`eje in pjizhi tr`oxꞹ.

Kja ne jomꞹ dya na see ne dya na paa na punkju ñeje dya enje n na punkju.Ma kja e see b`ꞹb`ꞹ dyecha jnincho grados, ma kja jyarꞹ b`ꞹb`ꞹ dyecha jnincho grados. Ma ga b`ib`i zatr`a̸ a nrruby yeje grados maga tee zatr`a̸ dyote jnincho grados. Ma enje na punkju e dyebe ngueje ma julio, agozhtrø ñeje Septiembre.Ma kjaa na punkju e nrrajma̸ nge ma Febrero ñe Marzo. Ma togꞹ na punkju e zee ngueje ma Diciembre, Enero, Febrero ñe Marzo.

Ma kja na punkju e jyarꞹ ngue ma Abril ñe Mayo.Nudya b`ꞹb`ꞹ na punkju e tee ko echi ye saa.Nuyoe saa ko tee ngueje e: oyamel, cedro, tizhi,menza, madroño, xisaa. B`ꞹb`ꞹ nrre e saa ko tee kja j`ñiji ngueje e pedyꞹꞹ , tepozan, nrrenze.Yo nrra̸jna̸ ko tee ngueje eucalipto, sabino, fresno, casuarinna,trueno neje axle. Ye xisa ko tee ngueje e baxꞹ ,jñuxꞹ , ñe in pjiño ye rrekjua. ko tumꞹ , yo tee ngueje e ixi, mbokjijñi, ts`ana, pjiño, ko saaji, ko ne chuu nzinzana, navo, in tsijñi ye b`aga. Neje tee yo pjiño ko na jo e rrekjua ko ne chuu arnica, pjiño e rrekjua, xumujꞹ joopjiño, altamisa, piru, tsiguaꞹ , t`oopezhto, gordolobo, mirtho, neje manzanilla.

yo nrra̸jna̸ ko tee ne chuu rroxaxi , alcatraz, clavel, in nrrajna e tsidyo.Yo dyoxu̸ ko tee ngueje miño, tr`amixi kjimi, mbexchkua, nrranturꞹ , ̸ꞹjmꞹ , tizhi, armadillo, tlacuache, mixi treje, suu ko ne chuu, tortola, sꞹꞹ nrrixu. Bˋꞹbˋꞹ e pjantr`eje neje na punkju e tr`adyoxꞹ ko ne chuu e pjadꞹ , rrekua, mulas, kuchi, ngoñi, b`aga , nrrenchuru̸, neje napunkju e s`uu ko ne chuu gorrio, ts`i nrrunturꞹ, cholona ne s`uu kjo tonjo me na soo.

Referencias[edit | edit source]